Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da je Srbija država sa najviše izbjeglica i interno raseljenih lica u Evropi, te da joj je zbog toga potrebna međunarodna pomoć.
Na 65. zasjedanju Izvršnog komiteta Visokog komesarijata UN za izbjeglice u Ženevi, Dačić je rekao da je tokom konflikata u bivšoj Jugoslaviji Srbija pružila utočište za više od 500.000 izbjeglica iz Hrvatske i BiH, kao i za 220.000 interno raseljenih sa Kosova i Metohije, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
"Kao zemlja sa najvećim brojem izbeglih i interno raseljenih u dugotrajnom raseljenju u Evropi, Srbija dobro razume potrebe najugroženijih i kao takva najviše je zainteresovana da se što efikasnije dođe do trajnih i održivih rešenja, na osnovu Konvencije o statusu izbeglica", poručio je Dačić.
Dačić je pojasnio da je početkom aprila Preporukom o prestanku statusa izbjeglim licima iz Hrvatske u periodu od 1992. do 1995. godine dodatni teret rješavanja izbjegličkog problema prebačen na Srbiju.
"Naglašavam da je Preporuka doneta bez odgovarajućih konsultacija i uzimanja u obzir stava zemlje prijema, odnosno Srbije. Štaviše, to je učinjeno na arbitraran i jednostran način koji do sada nije karakterisao višedecenijsku saradnju Srbije sa UNHCR-om", istakao je Dačić.
On je napomenuo da se samo 18 odsto izbjeglih iz Hrvatske vratilo u tu zemlju, kao i da je znatno manji broj zaista održivih povrataka, što ni u kom slučaju nije argument u prilog stavu UNHCR-a da strah ovih osoba od progona više nije "osnovan".
Dačić je naveo da se ova lica i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju stanarskih prava i penzija, obnavljanja kuća, povraćaja poljoprivrednog zemljišta, upotrebe ćirilice, zapošljavanja u državnim institucijama, kao i da su u Hrvatskoj čak pogoršane mogućnosti ostvarivanja Ustavom i zakonima garantovanih prava srpske manjine.
"Ovako kompleksna situacija zahteva nesmanjenu pažnju, efikasnost i solidarnost u pronalaženju trajnih rešenja za ovaj ranjivi deo populacije, a UNHCR i drugi međunarodni partneri mogu i ubuduće računati na saradnju Srbije", istakao je ministar spoljnih poslova Srbije.
Dačić, koji je i predsjednik nacionalnog Upravnog odbora Regionalnog stambenog programa, rekao je da finansiranje tog regionalnog programa nije u potpunosti obezbijeđeno i da tek predstoji zajedničko prikupljanje nedostajućih sredstava.
On je istakao da je Srbija do sada podnijela pet prijedloga projekata Banci za razvoj Savjeta Evrope, u vrijednosti od oko 88 miliona evra, od kojih su četiri već odobrena, a implementacija prvog projekta je u toku.
"Kao zemlja sa najvećim brojem izbeglih i interno raseljenih u dugotrajnom raseljenju u Evropi, Srbija dobro razume potrebe najugroženijih i kao takva najviše je zainteresovana da se što efikasnije dođe do trajnih i održivih rešenja, na osnovu Konvencije o statusu izbeglica", poručio je Dačić.
Dačić je pojasnio da je početkom aprila Preporukom o prestanku statusa izbjeglim licima iz Hrvatske u periodu od 1992. do 1995. godine dodatni teret rješavanja izbjegličkog problema prebačen na Srbiju.
"Naglašavam da je Preporuka doneta bez odgovarajućih konsultacija i uzimanja u obzir stava zemlje prijema, odnosno Srbije. Štaviše, to je učinjeno na arbitraran i jednostran način koji do sada nije karakterisao višedecenijsku saradnju Srbije sa UNHCR-om", istakao je Dačić.
On je napomenuo da se samo 18 odsto izbjeglih iz Hrvatske vratilo u tu zemlju, kao i da je znatno manji broj zaista održivih povrataka, što ni u kom slučaju nije argument u prilog stavu UNHCR-a da strah ovih osoba od progona više nije "osnovan".
Dačić je naveo da se ova lica i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju stanarskih prava i penzija, obnavljanja kuća, povraćaja poljoprivrednog zemljišta, upotrebe ćirilice, zapošljavanja u državnim institucijama, kao i da su u Hrvatskoj čak pogoršane mogućnosti ostvarivanja Ustavom i zakonima garantovanih prava srpske manjine.
"Ovako kompleksna situacija zahteva nesmanjenu pažnju, efikasnost i solidarnost u pronalaženju trajnih rešenja za ovaj ranjivi deo populacije, a UNHCR i drugi međunarodni partneri mogu i ubuduće računati na saradnju Srbije", istakao je ministar spoljnih poslova Srbije.
Dačić, koji je i predsjednik nacionalnog Upravnog odbora Regionalnog stambenog programa, rekao je da finansiranje tog regionalnog programa nije u potpunosti obezbijeđeno i da tek predstoji zajedničko prikupljanje nedostajućih sredstava.
On je istakao da je Srbija do sada podnijela pet prijedloga projekata Banci za razvoj Savjeta Evrope, u vrijednosti od oko 88 miliona evra, od kojih su četiri već odobrena, a implementacija prvog projekta je u toku.