Sedam godina od ubistva Zorana Đinđića

Đinđić je ubijen ispred sjedišta Vlade Srbije 12. marta 2003. godine.

Đinđić je bio prvi premijer Srbije poslije pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine. Vlada na čijem je čelu je bio izabrana je 25. januara 2001. godine.

Za vrijeme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi u Srbiji.

Prema ocjeni zapadnih diplomata, Đinđić je doprinjeo izgradnji dobrih odnosa sa svim zapadnim zemljama, posebno sa SAD, poslije perioda višegodišnje nestabilnosti.

Đinđićeva vlada zalagala se za saradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine.

Za vrijeme te vlade uhapšeno je nekoliko haških optuženika, među kojima je i bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

Đinđić je u prvom obraćanju poslije izbora vlade poručio da njegov kabinet želi da od Srbije napravi demokratsku civilizaciju, odnosno uspostavi osnovne demokratske temelje države.

Probleme Kosova i juga Srbije Đinđić je prihvatao kao "naslijeđene koje je napravila prethodna vlast jer nije umjela da probleme riješava političkim sredstvima".

"Prepustite nama šansu da probamo na naš način. Hoćemo novu politiku, da drugim sredstvima riješimo probleme koje vi niste riješili. Od ekonomije do Kosova problemi su katastrofalni, sve sami porazi", rekao je Đinđić obraćajući se poslanicima Socijalističke partije Srbije i Srpske radikalne stranke koji su kritikovali program nove vlade.

"Želimo da pokušamo da uspostavimo vezu između Srbije i Kosova, odnosno Albanaca i Srbije, i da Srbija ima neki uticaj na Kosovu", poručio je Đinđić.

Na primjedbe da nije patriota, odgovarao je da je za njega patriotizam da mu djeca ostanu da žive u Srbiji, da govore maternji jezik i da ne moraju da idu po bijelom svetu trbuhom za kruhom.

"Patriotizam je to da cijene moju zemlju, da ja sa svojim pasošem mogu da idem ponosno preko bilo koje granice. Za taj patriotizam će se ova vlada zalagati i mi smo u ovom smislu velike patriote."

Đjinđić je bio jedan od osnivača Demokratske stranke, a od januara 1994. do ubistva bio je i njen predsjednik.

Bio je od 1945. godine i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda koga je u februaru 1997. izabrala koalicija "Zajedno". Na čelu Beograda bio je sedam mjeseci, a smijenjen je na zahtjev koalicionog partnera SPO.

Zoran Đinđić bio je i jedan od najistaknutijih lidera DOS-a, koji je porazio režim Slobodana Miloševića na saveznim i republičkim izborima 2000. godine.

U prvom saopštenju poslije ubistva premijera, Vlada Srbije je kao organizatore i počinioce atentata označila kriminalce zemunskog klana, a kao vođe grupe identifikovala nekadašnjeg komandanta raspuštene Jedinice za specijalne operacije Milorada Ulemeka Legiju, kao i vođe zemunskog klana Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma.

Vlada Srbije je, 12. marta 2003. godine saopštila da je tog dana trebalo da bude potpisan nalog za hapšenje članova "najveće organizovane grupe na prostoru bivše Jugoslavije", kako je označen zemunski klan.

Đinđić je u jednom od posljednjih intervjua pred ubistvo, a poslije neuspjelog atentata na autoputu ispred Beogradske arene, demantovao tvrdnje da je sa pripadnicima JSO, sklopljen dogovor da 5. oktobra 2000. pomognu u zbacivanju Slobodana Miloševića u zamjenu za "neko pravo iznad zakona".

"Nisu zaštićeni. Poslije izjave Ljubiše Buhe stvari su se drastično promjenile i cijelo odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala radi intenzivno na tome. Pojavljuju se već neki obrisi razrješenja i to je ogromna šansa da se konačno i posljednje tvrdo jezgro kriminala razbije", naglasio je Đinđić.

Nekoliko sati poslije Đinđićevog ubistva proglašeno je vanredno stanje u zemlji, koje je trajalo do 22. aprila.

Đinđić je sahranjen 15. marta u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvu više od 70 stranih državnih delegacija. U pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je i nekoliko stotina hiljada građana.

U policijskoj akciji "Sablja" 25. marta 2003. uhapšen je atentator na premijera, bivši pomoćnik komandanta JSO Zvezdan Jovanović , nekoliko pripadnika “crvenih beretki” , većina pripadnika zemunskog i drugih kriminalnih grupa a rasvjetljena su i mnoga nerazjašnjena ubistva.

Optužnica protiv 44 osobe koje se terete za učešće u ubistvu premijera Đinđića podignuta je 21. avgusta 2003.

Prvooptuženi Milorad Ulemek Legija, predao se srpskim vlastima 2. maja 2004. godine, nedugo poslije izbora Vojislava Koštunice za premijera, poslije 14 meseci skrivanja.

Suđenje optuženima za ubistvo premijera Đinđića počelo je 22. decembra 2003. godine u Okružnom sudu u Beogradu, u odjeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala. Oni su u maju 2007. proglašeni krivim i prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

Ulemek i Jovanović osuđeni su na po 40 godina zatvora za ubistvo premijera,a presude im je potvrdio je i Vrhovni sud Srbije.

Potvrđene su i presude na 35 godina zatvora ostalim pripadnicima zemunskog klana i bivše JSO Aleksandaru Simoviću, Vladimiru Milisavljeviću Budali, Ninoslavu Konstantinoviću dok je Sretku Kaliniću presuda preinačena sa 35 na 30 godina.

Pripadnik zemunskog klana Dejan Milenković Bagzi, optužen za učešće u ubistvu Đinđića, poslije višemjesečnog skrivanja uhapšen je u Grčkoj sredinom jula 2004.godine. Sedam mjeseci kasnije izručen je vlastima u Beogradu, a u procesu za ubistvo srpskog premijera Bagzi bio je svjedok saradnik.

Predsjedavajuća veća sudija Nata Mesarović rekla je u obrazloženju da je najteže saznanje da je predsjednika vlade mogla da ubije organizovana, kriminalna, neprijateljska organizacija.

Ubistvo Đinđića je političko ubistvo upereno protiv države u kome je učestvovao kriminalizovani deo JSO i banda Dušana Spasojevića, navela je sudija Mesarović.

Demokratska stranka obeležiće sedmu godišnjicu ubistva predsednika stranke i premijera Srbije Zorana Đinđića.

Demokratska omladina u 10 časova organizuje šetnju od Vukovog spomenika do Đinđićevog groba u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Supruga pokojnog premijera Ružica Đinđić, predsjednik Srbije i DS Boris Tadić, članovi, prijatelji i funkcioneri stranke, odaće poštu i položiti vijence na grob Zorana Đinđića u 10 30 časova. Stipendisti Fonda "Dr Zoran Đinđić" će u 11 sati položiti venac na grob ubijenog premijera.

Liberalno demokratska partija organizovaće "Šetnju za Zorana" koja će krenuti ispred sjedišta stranke u Siminoj 41 u 11 časova. Tokom šetnje povorka će se prvo uputiti ka zgradi Vlade gdje će položiti cvijeće na mjestu ubistva premijera, a zatim će se uputiti i do Novog groblja i Aleje velikana.

Povodom sedam godina od atentata na premijera, Fond "Dr Zoran Đinđić će u 12.45 u Narodnoj biblioteci Srbije predstaviti novo izdanje njegove knjige "Jugoslavija kao nedovršena država", kao i digitalne kolekcije knjiga, naučnih članaka i prevoda Zorana Đinđića.

U Domu sindikata će u 17 časova biti održan skup "Naš posao, naša vizija" na kome će govoriti predsjednik te partije Čedomir Jovanović, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Evropskoj uniji Vesna Pusić i poslanik u Evropskom parlamentu i izvjestilac za Srbiju Jelko Kacin.

Finale takmičenja u besjedništvu u čast Zorana Đinđića u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu počeće u 14 sati.

O pobjedniku će odlučivati žiri koji čine supruga ubijenog premijera Ružica Đinđić, predsjednik DS Boris Tadić, predsjednik Političkog saveta stranke Dragoljub Mićunović, reditelj Dejan Mijač kao i glumci Dara Džokić, Mirjana Karanović i Branko Cvejić.

Beogradska filharmonija održaće u petak koncert u Kolarčevoj zadužbini kao uspomenu na ubijenog premijera.

Ove godine dirigovaće Uroš Lajović, koji je trebalo da diriguje i prije sedam godina otkazanim koncertom.

Godišnjica ubistva premijera biće obilježena i tribinom "Sedam godina kasnije" u pozorišnom klubu "Zeleno zvono" u Zrenjaninu. Pokret "Novi optimizam" održaće tribinu "Peščanik" na kojoj će govoriti poslanik Žarko Korać, pisac Laslo Vegel kao i urednica "Peščanika" Svetlana Lukić.

(agencije/MONDO)