Lideri Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije dogovorili konkretne korake u budućnosti. Softversko prijavljivanje na tržištu rada, pomaganje u slučaju elementarnih nepogoda, ličnim kartama preko granica...
Dok čekaju na ulazak u Evropsku uniju, a pitanje je kada će se to dogoditi, zemlje takozvanog Zapadnog Balkana - Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, odlučile su da same urade nešto po pitanju regionalne povezanosti i uvezanosti.
Inicijativa nazvana "Mali šengen" okupila je ove tri zemlje sa idejom da se "olabave" granice u svakom smislu, da se stvori jedinstveno tržište radne snage, kao i da se zemlje, bez ikakve zadrške i prepreka, pomažu u slučaju elementarnih nepogoda.
Svima EU ostaje kao cilj, ali ne žele da sjede skrštenih ruku, da čekaju i gledaju kako "vozovi prolaze".
"Mi jesmo na evropskom putu, cilj nam jeste EU, ali da vidimo da li nas i koliko će da nas žele u budućnosti. A kad ne zavisi od nas, hajde da mi radimo ono što mi možemo i što zavisi od nas. Ovo ovdje, kako ćemo mi da uredimo naš prostor, to zavisi od nas, a ne od velikih sila i ako mi jedni druge budemo bolje razumjeli, mi ćemo živjeti bolje i niko neće moći da nas potcjenjuje i da nas nipodaštava, a i mi ćemo jedni druge mnogo više da poštujemo", poruka je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića iz Tirane.
Albanski premijer Edi Rama je na skupu u Tirani rekao da je Evropska unija spremna da podrži "Mali šengen" sa 1,2 milijardi evra, a na primjedbe i rezerve kritičara odgovara: "Ko može da tvrdi da ovo neće ubrzati razvoj regiona?".
"Sastali smo se kako bismo izgradli most između prošlosti koja nas dijeli i budućnost i koja nas ujedinjuje. Imamo zajedničku sudbinu na određenom prostoru i u obavezi smo da prevaziđemo prošlost i obezbjedimo mir i prosperitet za svu našu djecu", rekao je Rama, dodajući da ne razumije vlasti u Prištini koje konstantno odbijaju da prisustvuju sastancima ove inicijative.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio je šta se do sada konkretno dogovorilo:
"Što se običnih ljudi tiče, to znači da ćemo firmama dramatično smanjivati troškove prilikom prelaska granice, da ćemo obezbjediti mnogo brži prolaz i protok robe, usluga, kapitala i ljudi. Vjerujem da ćemo najkasnije za mjesec dana samo sa ličnom kartom moći da putujemo u Albaniju, iz Albanije za Srbiju, isto važi i za Sjevernu Makedoniju", rekao je Vučić.
JEDINSTVENO TRŽIŠTE RADNE SNAGE - LIJEK ZA NEDOSTATAK RADNE SNAGE
Prema Vučićevim riječima, najvažnije je da je napravljen softver za radne dozvole, gdje je potrebno samo evidentiranje i poslije toga više nije potrebno novo prijavljivanje bilo kakvim agencijama i institucijama.
Albanija i Sjeverna Makedonija će preuzeti softverski sistem iz Srbije koji će omogučiti građanima te dvije zemlje da mogu elektronski da apliciraju za posao, a da će taj sistem otvoriti priliku svim građanima Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije da rade u ove tri zemlje bez dodatnih dokumenata, radnih dozvola ili viza.
"Možete punopravno da se zapošljavate na našoj teritoriji, što će nama mnogo da znači, prije svega zbog nedostatka radne snage u određenim oblastima. A i građani Srbije koji to žele da urade na teritoriji ove dvije zemlje moći će to da čine u budućnosti", dodao je Vučić, ističući ovo kao nešto od ogromnog značaja.
Sem tržišta radne snage, Vučić vjeruje da će se ovime privući i više investicija u region.
"Nama se trgovinska razmjena sa Albanijom uvećava, prošle godine je bila 184 miliona evra, ove godine je naš izvoz dodatno porastao. Isto važi i za druge partnere u regionu, osim sa prištinskom adminstracijom, koja je uvela takse na robu iz Srbije. U svakom slučaju, to uvek znači više posla, bolji standard građana, više novca... ali i stvaranje bolje atmosfere i ostanak mladih u zemlji", rekao je Vučić i dodao:
"Tržište od 11 miliona je mnogo veće i privlačnije za svakoga spolja nego što je to slučaj sa našim pojedinčanim zemljama".
ELEMENTARNE NEPOGODE - SARADNJA ISTE SEKUNDE
Nedavni veliki zemljotres u Albaniji pokazao je da u nevolji može i mora da se sarađuje. Vučić je najavio veliku pomoć Albaniji i da će jedinice za vanredne situacije blisko sarađivati u budućnosti.
"Kada se dogodi nekakva tragedija u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji ili Srbiji, istog sekunda sve raspoložive snage u drugim zemljama biće na raspolaganju toj zemlji i organima te zemlje gdje su se dogodili zemljotres, požar, bilo kakva elementarna nepogoda", rekao je Vučić i dodao da će sporazum o tome biti potpisan na narednom sastanku u februaru Beogradu (ili u Podgorici).
Pozitivna vijest je da se i Crna Gora uključila u ovaj proces. Doduše, i dalje sa rezervama, ali je prisustvo predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na skupu u Albaniji, pozitivan signal da bi i ova zemlja mogla da postane dio ove inicijative. A potekao je i prijedlog da Crna Gora bude domaćin narednog sastanka, što je Đukanović prihvatio.
"Snažno vjerujemo da su regionalne inicijative dobre da osnažimo regionalnu saradnju, i pomaže razvoju regiona u cjelni", rekao je Đukanović.
