U pravoslavnim hramovima tačno u ponoć počela je proslava Božića, a zvona su oglasila čas Hristovog rodjenja i početak prazničnih liturgija, kojima je obilježen najradosniji hrišćanski praznik.
U poslanici patrijarh je naglasio da se u godini koja dolazi moli da bude manje nemira, a više mira, manje mržnje, a više ljubavi, manje nesloge i više sloge.
On je naveo da je slavljenje Božića - "slavljenje Boga ljubavi i istinske čovječje ljubavi", ali da se događa u "vremenu čovjekove upotrebe i zloupotrebe Božijeg davanja", što izaziva poremećaje osnovnog poretka i gubitka smisla života.
"Ljudsko biće po prirodi je stvoreno za ljubav, a u našem vremenu je sve na prodaju, naročito svetinja ljubavi i smisla života", rekao je Irinej.
Patrijarh je upozorio da je čovjek je danas u opasnosti više nego ikada, da zamijeni Boga satanom - "lažnim božanstvom i lažnim znanjem".
Sa proslavom Božića završava se i četvoronedeljni post pa su se na prvim liturgijama pričestili oni koji poštovali njegova pravila.
Praznik Rodjenja Isusa Hrista proslavljen je na jutarnjim liturgijama u svim hramovima SPC i svih pomjesnih pravoslavnih crkava koje Božić slave po (staro)Julijanskom kalendaru.
Vjernici Božić vide kao najradosniji hrišćanski praznik.
Božićno slavlje u crkvama počinje na Badnji dan i traje tri dana.
Dan poslije Božića je spomen Sabora Bogorodice, a 9. januara je Sveti
arhiđakon Stefan, koji se obielježava i kao krsna slava pojedinih
porodica.
Prema Bibliji, Isus Hrist je Sin Božji, kojeg je rodila djevica Marija bezgrešnim začećem putem Svetog duha, u gradu Vitlejemu.
Budući da se u Novom zavjetu ne navodi kada se tačno rodio Isus, prvi hrišćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. U prvo vrijeme postojanja hrišćanske crkve, Božić i Bogojavljenje su proslavljani u isti dan, a praznik je nazivan Epifanija.
Božić je počeo da se slavi u Rimu 354. godine, prema mnogim izvorima, na dan kada se prethodno slavilo rođenje rimskog božanstva sunca, Sol Invictus.
Simboli Božića kod pravoslavnih Srba su badnjak i česnica.
Božić je porodični praznik i obilježava se u kući i u crkvama. Pod kuće se po tradiciji posipao slamom da bi se dočarao skromni ambijent staje u Vitlejemu u kojoj se, prema Novom zavjetu, rodio Hrist.
Česnica, pogača u koju se stavlja novčić, mijesi se i lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.
Božiću u pravoslavlju prethodi četrdesetodnevni post.
Ljudi se na Božić pozdravljaju sa "Hristos se rodi", a odgovor je "Vaistinu se rodi".