Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Han Pijesak" nema pravnog, političkog ili ekonomskog smisla i sa stanovišta prava ova odluka je neodbranjiva, navodi se u tekstu objavljenom na sajtu Vlade Republike Srpske.
"Ova odluka suprotna je Sporazumu o sukcesiji iz 2001. godine, što je jasno i vidljivo iz samih odredaba Sporazuma, te praksi strana ugovornica koje je sprovode i ranijim odlukama Ustavnog suda", dodaje se u tekstu.
Iz Vlade navode da ovaj sporazum ni na koji način ne nastoji, niti mu je cilj, da uredi raspolaganje državnom imovinom unutar države nasljednice na koju je imovina prenesena, što je pitanje domaćeg prava.
U tekstu se napominje da okvirni zakon o privatizaciji preduzeća i banaka u BiH iz 1999. godine izričito uvažava pravo entiteta da privatizuje državnu imovinu koja se nalazi na njihovoj teritoriji, te podsjeća da je 2007. godine Ustavni sud BiH odbio zahtjev kojim se tvrdilo da ovaj zakon, pri tom, narušava prava na državnu imovinu, čime je pokazao da Sporazum o sukcesiji državnu imovinu ne dodjeljuje nivou BiH.
Iz Vlade podsjećaju i da je visoki predstavnik u BiH nametnuo "Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Sprske" i "Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije" 2005. godine, čiji naslov i odredbe uvažavaju da su entiteti vlasnici državne imovine.
"Odluka Ustavnog suda takođe je suprotna ranijoj odluci o državnoj imovini broj U-1/11. U toj odluci, Sud smatra da Parlamentarna skupština BiH - dakle, ne sudovi - ima izričito pravo da raspodjeljuje državnu imovinu, pri čemu mora uzeti u obzir 'interese i potrebe entiteta'", dodaje se u tekstu.
U tekstu se ističe da je odlukom u predmetu "Han Pijesak" nastavljen politički napad Bošnjaka na dejtonsku strukturu i Ustav BiH sa ciljem centralizovanja vlasti podrivanjem Republike Srpske i nastojanjima da joj se oduzme teritorija.
Iz Vlade upozoravaju da ovi politički akti prijete stabilnosti i budućnosti BiH, te da Bošnjaci već godinama koriste Ustavni sud kao politički instrument s ciljem delegitimizacije Republike Srpske i restrukturiranja ustavnog okvira i nadležnosti koje su uspostavljene Dejtonskim sporazumom.
"Međunarodni eksperti, zvaničnici, čak i bivše sudije ovog suda priznali su da Ustavni sud BiH djeluje politički, putem uticaja na strane i bošnjačke sudije koji, kao blok, donose odluke u skladu sa politikom, a ne u skladu sa Ustavom. Ovom novom političkom odlukom, Sud je izgubio ono malo legitimiteta što mu je bilo preostalo", naglašava se u tekstu.
Napominje se da će odluka Ustavnog suda izazvati ozbiljne ekonomske probleme u već fragilnoj privredi BiH, te da prioritet u pogledu korišćenja državne imovine koja se nalazi u entitetima treba biti ekonomski razvoj, a ne već predimenzionirane oružane snage BiH.
"Odluka predstavlja neracionalnu i otvorenu zloupotrebu ograničenih resursa za dodatno povećanje oružanih snaga na račun građana", ističe se u tekstu.
Iz Vlade navode da je Republika Srpska već izrazila spremnost da oružanim snagama omogući besplatno korišćenje svoje državne imovine, ali samo tamo gdje oružane snage mogu dokazati legitimnu potrebu.
U tekstu se dodaje da od oružanih snaga treba tražiti da dokažu da su njihove potrebe u pogledu državne imovine važnije od ekonomske dobiti iz njene komercijalne eksploatacije.
"Tvrdnja da državna imovina entiteta mora biti prenesena u vlasništvo nivoa BiH da bi BiH mogla postati članica NATO je neutemeljena. Prvo, među ekspertima postoji opšte slaganje da je malo vjerovatno da će NATO pozvati BiH u članstvo. Drugo, nije jasno da bi BiH imala dovoljno podrške za članstvo u domaćoj javnosti", zaključuje se u tekstu.
