Jedan američki dolar u septembru prošle godine mogli ste da razmijenite za 1,6 KM. Do prije nekoliko dana vrijednost jednog dolara je i dalje bila ispod 2 KM, a danas je oko 2,03 KM i ovo slikovito pokazuje vezanost BiH za ekonomsku "Evrozonu".
Čime je uzrokovan pad vrijednosti konvertibilne marke (KM) u odnosu na dolar? Kurs konvertibilne marke, kao što je poznato, povezan je sa evrom. Vrijednost evra je pala na novi najniži nivo u odnosu na dolar u posljednje dvije decenije, a uzroci su brojni.
"Najveći razlog je činjenica da je američki FED (Federalne rezerve) ponovo agresivno povećao kamatne stope. To se odrazilo na evro koji je skliznuo duboko ispod granice od jednog dolara. S obzirom na prilično blag stav prema dizanju kamata od strane ECB (Evropska centralna banka) u odnosu na FED ovaj pad je i očekivan", kaže ekonomista Miloš Grujić.
Jedan evro po kursu Centralne banke BiH možete zamijeniti za 1,95 KM.
FED, odnosno "Federal Reserve System" ili Sistem saveznih rezervi je centralna bankarska institucija u SAD. FED nadgleda i reguliše banke, ali što je sada najistaknutije, sprovodi monetarnu politiku upravljajući kamatnim stopama. Takođe, kontroliše količinu novca (dolara) u opticaju.
Grujić objašnjava da se inflacija u SAD-u kreće blizu najviših nivoa u posljednjih više od 40 godina, a da se od FED-a mogu očekivati i nova povećanja cijene novca.
"Prema procjenama, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja 2023. na 4,6 posto. Ako se kamatne stope u SAD zaista povećaju od jedan do 1,2 odsto onda je jačanje dolara trend koji će se nastaviti", navodi Grujić.
U lošim vremenima dolar jača
Kaže da se u ekonomskoj istoriji mogu prepoznati određeni obrasci koji se i sada ponavljaju. Prvi među njima je da u "dobrim" (mirnim) vremenima evro jača, a dolar pada. Suprotna stvar se dešava u vremenima ratova i krize.
"Razlog je činjenica da investitori ali i šira javnost, kada su u strahu, dolar doživljavaju kao sigurnu luku. Uprkos recesiji koja prijeti američkoj ekonomiji dolar trenutno djeluje kao „sigurno utočište“, više nego ikada u posljednjih 40 godina. Drugo, SAD lakše prevazilaze „loša“ vremena. U posljednjih dvadesetak godina se pokazala da je agilnija od usporene Evropa i da brže donosi odluke".
FED je mnogo agresivniji od paralelnih evropskih bankarskih institucija i brzo je počeo da podiže kamatnu stopu dok je Evropska centralna banka, smatra Grujić više pod pritiskom, nego zato što je to stvarno htjela, podigla referentnu kamatnu stopu.
"Treće, kada pogledamo desetogodišnje obveznice zemalja EU i SAD zapažamo da su kamatne stope trenuno veće u SAD-a. Racionalni investitori uvijek ulažu ondje gdje je prinos na obveznice sliičnog rejtinga veći. Veća ulaganja jačaju dolar".
BiH dijeli sudbinu Evrozone
Kakav to sve efekat ima na KM, na nas i našu ekonomiju generalno? Pad evra u odnosu na skoro sve druge valute će se odraziti na otplatu vanjskog duga Republike Srpske i BiH, a BiH će zbog vezanosti marke i evra dijeliti sudbinu zemalja evrozone, jer Centralna banka BiH (CBBiH) nema mehanizme da vodi nezavisnu monetarnu politiku.
"Srećom, naša zemlja nema veliki iznos duga u dolarima. Manje od pet odsto kredita BiH indeksirano je u američkom dolaru. U Republici Srpskoj to je manje od 1,2%. Dug BiH u dolarima na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 470 miliona maraka", pojašnjava naš sagovornik.
Takođe, rezultat pada evra je doveo do toga da će svi oni koji u BiH uvoze robu plaćenu u dolarima biti na gubitku, a oni koji izvoze - na dobitku.
"Dodatne probleme za one koji će kupovati u dolarima predstavlja i činjenica da nije sve 16 odsto skuplje, koliko je promjena kursa u odnosu na evro, nego i više od 20 odsto jer se jakom dolaru dodaje i visoka američka inflacija".
Miloš Grujić ističe da su najveći dobitnici promjene vrijednosti evra zemlje koje proizvode i izvoze naftu i gas jer bilježe iznadprosječne zarade, što je posljedica povećanja rasta tržišne vrijednosti i jačanja dolara. Osim njih, na dobitku su izvoznici na američko tržište jer naplaćuju posao i robu u dolarima, a sopstvene troškove plaćaju u drugoj valuti. Na dobitku su i radnici koji platu primaju u dolarima.
Dalje povećanje cijene novca tj. kamata te cijena hrane i energenata može dodatno oslabiti poslodavce, povećati nezaposlenost i generisati krizu.
