Švedska vlada najavila je skromne poreske olakšice na fosilna goriva od 1. maja, šest centi na benzin i dva centa na dizel, uz obrazloženje da je za osjetnije smanjenje potrebno dobiti dopuštenje Evropske komisije što bi moglo da potraje nekoliko mjeseci.
Nakon mjesec dana rata na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte, nordijske države posežu za sve snažnijim energetskim subvencijama i olakšicama za svoje građane, a ove nedjelje je prvi put spomenuta i mogućnost ograničenja u prodaji goriva na pumpama, najavila je švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson.
"Ako kriza potraje, imaćemo problema s visokim cijenama, a možda čak i s pristupom gorivu. Za sada još nismo u toj situaciji, ali ako cijene nafte enormno porastu, moglo bi da dođe do nestašice", rekla je Svanteson za dnevni list "Aftonbladet".
"Nažalost, ne znamo šta Donald Tramp misli. Čini se da ima različite motive u različitim danima. Ne vjerujem da je planirao tako dugotrajnu akciju. Čak i ako se SAD povuku iz rata, vjerovatno se kriza neće odmah završiti", dodala je.
Svanteson je ipak upozorila da se uvijek treba "pripremati za najgore i nadati se najboljem".
Švedska vlada najavila je skromne poreske olakšice na fosilna goriva od 1. maja, šest centi na benzin i dva centa na dizel, uz obrazloženje da je za osjetnije smanjenje potrebno dobiti dopuštenje Evropske komisije što bi moglo da potraje nekoliko mjeseci.
Norveška ukida putarine, ali demonstranti traže više
Norveške opozicione stranke su uspjele da pokrenu glasanje o privremenom ukidanju naknade za putarine, što bi od 1. maja do 1. septembra trebalo da snizi cijene benzina i dizela za 50, odnosno 40 centi. Vladajuće socijaldemokrate su smatrale da će to narušiti budžetsku ravnotežu i klimatske ciljeve.
Ukidanje putarine na četiri mjeseca će smanjiti prihode norveškog državnog budžeta za oko 600 miliona evra. U Norveškoj benzin stoji oko 26,6 kruna po litri, a dizel oko 27,2 krune, odnosno približno 2,38 i 2,45 evra po litri.
Međutim, bez obzira na ovo olakšanje, za uskršnji vikend je najavljen protest protiv rekordno visokih cijena goriva, koji su pokrenuli preduzetnici u teretnom saobraćaju i poljoprivrednici, a predviđa vožnju obalskim putem E39 kroz sve trake brzinom od 40 kilometara na sat.
"Ovo je potpuno suludo. U zemlji poput Norveške ne bi trebalo da bude moguće da polovinu cijene goriva čini porez. To što političari predlažu nije dovoljno, porez na gorivo mora da se ukine", rekao je za norvešku javnu televiziju preduzetnik Jan-Erik Rafos, kome su mjesečni troškovi goriva za šest kamiona porasli za skoro 10.000 evra.
Danska čeka novu vladu, Finska ne preduzima ništa
Danski mediji i građani se pozivaju na norveška i švedska nastojanja da se porezi na gorivo snize. Ali, Danska trenutno ima tehničku vladu, jer još traju pregovori oko formiranja nove parlamentarne većine poslije prošlonedjeljnih izbora, pa donošenje takvih mjera zasad nije izgledno.
Televizijski kanal TV2 izračunao je da vlasnici električnih automobila koji imaju kućni punjač s energijom vrijednom 100 danskih kruna, ili nešto više od 13 evra, mogu da pređu 378 kilometara.
Istovremeno benzin ili dizel u vrednosti d 100 kruna, prema trenutnim cijenama, jamči tek 102 kilometra. TV2 prenosi da je cijena barela nafte Brent pedesetak dolara viša nego prije izraelsko-američkog napada na Iran.
Finska zasad ne preduzima ništa po pitanju cijene goriva. Benzin na finskim pumpama stoji oko 2,1 evra po litri, a dizel oko 2,3 evra. Finska ministarka zaštite okoline i klime Sari Multala je rekla: "U Švedskoj su smanjenja prilično mala, to za građane nije toliko značajno. Uvedemo li olakšice za potrošače, one moraju da stvarno budu značajne."
Ministarka odbacuje i ublažavanje obaveze o udjelu biogoriva koja se mešaju s fosilnim gorivima, jer kaže da to nije efikasna mjera. "Moramo pažljivo da razmotrimo šta možemo da priuštimo. Radi se o zajedničkom novcu poreskih obveznika", dodala je.
Multala naglašava da Finska ne pati od nestašice energije, već samo od visokih cijena fosilnih goriva. "Energetska situacija u Finskoj je mnogo bolja nego, na primjer, u srednjoj Evropi, jer proizvodnja električne energije ne zahteva toliko fosilnih goriva", izjavila je.
U nordijskim zemljama se cijene goriva formiraju tržišno i mogu da se mijenjaju vrlo često, nekoliko puta u jednom danu, ali nisu potpuno liberalizovane u smislu da država nema uticaj. Nacionalne vlade snažno utiču na konačnu cijenu na pumpama kroz PDV, ugljenične poreze, obaveze mešanja biogoriva i druga regulatorna pravila.
(EUpravo zato/Aftonbladet/Index.hr)
