Ministar finansija RS Aleksandar Džombić izjavio je da su mjere za ublažavanje efekata svjetske ekonomske krize, već dale rezultate.
"Mjere koje je donijela Vlada RS početkom godine su već dale efekte i imamo relativno stabilnu privrednu situaciju, posebno ako pogledamo parametre privrede u okruženju, gdje je situacija znatno lošija. Prošlu godinu smo završili sa stopom privrednog rasta od oko sedam i po odsto. Imamo otvorene kreditne linije za podsticaj privredi, najmanje kamatne stope u regionu, te kreditne linije s dugim rokovima otplate", rekao je Džombić.
Ministar finansija RS naglasio je da je Srpska održala i visok nivo investicija i kapitalnih ulaganja.
"Trenutno smo u fazi najave novih investicionih ciklusa, kao što je gradnja mreže autoputeva, koja će doprinijeti otvaranju novih radnih mijesta, zatim slijede investicije u elektroenergetskom sektoru, kao i potpuno osposobljavanje Rafinerije Brod", istakao je Džombić za sutrašnji "Fokus".
Prema njegovim riječima, jasno je da je i Republika Srpska osjetila krizu, ali ti udari nisu bili snažni.
"Uspješno smo prevazišli prvi udar na bankarski sektor, koji je sada likvidan, a depoziti rastu. Međutim, postoje indirektni efekti krize koji se odražavaju na privredu RS, a najviše je pogođena drvoprerada, metalska industrija, tekstilna, te industrija kože i obuće", dodao je Džombić.
On je rekao da za RS neće biti problema da ispuni uslove koje je postavio Međunarodni monetarni fond za dobijanje dogovorenih sredstva stend baj aranžmana.
"Napravili smo plan koji je provodiv za RS i on podrazumijeva uštede po svim nivoima vlasti. Uštede podrazumijevaju 66 miliona maraka za republički budžet, 25 miliona maraka po opštinama te 55 miliona maraka za fondove. U svakom slučaju, već smo znatan dio ušteda napravili, a projekcije našeg budžeta ostavljaju prostora za dodatnu štednju", naveo je Džombić.
On je precizirao da se uštede odnose na materijalne troškove i grantove, neproduktivna ulaganja, te strukturalne reforme koje će RS provoditi, a prvenstveno se odnose na reforme u penzijsko-invalidskom i zdravstvenom osiguranju, kao i ostale uštede koje RS provodi kroz usvojeni program ublažavanja negativnih posljedica svjetske ekonomske krize.
"Jedan od uslova MMF jeste i da entitetske vlade izvrše rebalanse budžeta do kraja juna, a da se to u skupštinskoj proceduri završi do kraja avgusta, što ćemo svakako učiniti", rekao je Džombić.
Džombić je konstatovao da je evidentno da postoje finansijski problemi u FBiH i da mogu da se odraze i na RS.
"Moraju smanjiti socijalna davanja, inače će imati još veće probleme. Problemi mogu, takođe, da se odraze i na nas. Za sada je to pod kontrolom, ali klima koja se stvara može da ima uticaj na RS. Zabrinjavajući je jedino nivo javne potrošnje koji je stvoren u Federaciji i zajedničkim institucijama i to je ono što ugrožava makroekonomske parametre i RS. Bitno je da javna potrošnja koja se odnosi na zajedničke institucije bude pod kontrolom", zaključio je Džombić.
On je naveo da je do sada Savjet za razvoj odobrio 387,1 milion maraka za 210 projekata, a odobrenim projektima su obuhvaćene sve opštine u RS, što je u skladu sa opredjeljenjem za uravnoteženje regionalnog razvoja RS.
"Posmatrajući dosad odobrene projekte u svim opštinama RS, na istočni dio RS odnosi se 210,5 miliona maraka odobrenih stredstava ili 54 odsto, a na zapadni dio RS 176,6 miliona maraka ili 45 odsto. Zaključno sa 28. majem, plaćeno je ukupno 173,8 miliona maraka po projektima odobrenim za finansiranje iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa RS. Postoji još dosta kvalitetnih projekata koje vrijedi finansirati", rekao je Džombić.
On je naveo da je iz privredno-razvojne komponente kroz kreditne linije Investiciono-razvojne banke do sada odobreno oko 230 miliona sredstava, a oko 30 miliona KM investirano je u hartije od vrijednosti.
Džombić je rekao da je Ministarstvo finansija procijenilo da postoje uslovi za smanjenje kamatnih stopa i stalno traži od banaka da se one smanje.
"Međutim, uprkos činjenici da je EURIBOR, kao osnovica za povlačenje sredstava sa svjetskog tržišta kapitala, smanjen, banke imaju otežan pristup ovom tržištu. To stvara problem. Mi smo uradili sve što je u našoj moći da preko IRB obezbijedimo manje kamatne stope. Preko koncepta IRB, obezbijedili smo najmanje kamatne stope u regionu. U martu smo napravili dodatno smanjenje u skladu s mjerama Vlade za ublažavanje krize, tako da naše kamatne stope prema krajnjim korisnicima iznose od četiri odsto do šest odsto na godišnjem nivou", dodao je Džombić.
On je ponovio da Partija demokratskog progresa mora nositi teret prodaje banke za jedan evro, kao i odgovornost što je zbog loše privatizacije bankarskog sektora, koja je obavljena dok je ova stranka bila na vlasti, Srpska znatno oštećena.
"Tačno je da sam tada bio u menadžmentu žKristal bankež i sa ostalim članovima se borio da održimo njenu likvidnost i poslovanje, kako bi mogla kasnije da se privatizuje. Međutim, tadašnja vlast, predvođena premijerom Mladenom Ivanićem, kao jednu od prvih mjera povukla je državne depozite iz ove banke i na taj način je učinila nelikvidnom te pogoršala parametre njenog poslovanja. Moja odgovornost za dovođenje Kristal banke u loše stanje prije privatizacije klasična je zamjena teza", kaže Džombić za "Fokus".
On naglašava da ova Vlada ima potpuno drugačiji koncept privatizacije i ona je prije samo dva mjeseca za prodaju 3,8 odsto učešća u Razvojnoj banci NLB grupe dobila 8,2 miliona maraka.
"PDP je, primjera radi, sve banke u RS privatizovala za pet miliona maraka. Mislim da to dovoljno govori", kaže Džombić. (Srna)
