Ostaci su pronađeni u mjestu Ćivita Djulijana, 700 metara sjeverozapadno od centra drevnih Pompeja.
Arheolozi su otkrili izuzetno dobro očuvane ostatke dvojice muškaraca koji su poginuli u vulkanskoj erupciji prilikom koje je uništen drevni rimski grad Pompeja 79. godine nove ere, saopštilo je danas italijansko ministarstvo kulture.
Jedan je vjerovatno bio čovjek visokog društvenog statusa, star između 30 i 40 godina, koji i dalje ima tragove vunenog ogrtača ispod vrata, prenosi Rojters. Drugi, verovatno u dobi od 18 do 23 godine, bio je odeven u tuniku i imao je nekoliko zgnječenih pršljenova, što ukazuje da je bio rob koji je obavljao težak posao.
Unbelievable discovery in Pompei:
— Tancredi Palmeri (@tancredipalmeri) November 21, 2020
the bodies of two men, a high-status 40-year-old clad in a warm woolen cloak and his young slave in a tunic, escaping from eruption pic.twitter.com/CDxZE3g1Pq
Ostaci su pronađeni u mjestu Ćivita Djulijana, 700 metara sjeverozapadno od centra drevnih Pompeja, u podzemnoj komori u predjelu velike vile koja se iskopava.
Zubi i kosti muškaraca su očuvani, a praznine koje su ostavile njihova meka tkiva popunjene su gipsom koji je ostavljen da se stvrdne, a zatim iskopan kako bi pokazao obrise njihovih tijela.
Amazing discovery in #Pompei. Bodies of man in his 40s and young slave found intact in a villa at Civita Giuliana, 700m from centre. Reminder that this was a human tragedy, not only an archaeological dig. pic.twitter.com/YlGJ9LtZeI
— Ronnie Convery (@ronaldopatrizio) November 21, 2020
"Ove dve žrtve su možda tražile utočište kada ih je oko 9 sati ujutro odnijela struja toplog gasa", rekao je Masimo Osana, direktor arheološkog nalazišta.
"To je smrt od termičkog šoka, što pokazuju i stisnute noge i ruke", dodao je.
Ministar kulture Dario Frančeski rekao je da je ovo otkriće podvuklo status Pompeja kao "nevjerovatnog mesta za istraživanje i proučavanje".
U Pompejima, 23 kilometara jugoistočno od Napulja, živjelo je oko 13.000 ljudi kada ih je erupcija zatrpala pepelom, plavim kamenčićma i prašinom, "zamrzavajući" ih u vremenu.
Ostaci su otkriveni tek u 16. vijeku, a organizovana iskopavanja započeta su oko 1750. godine. Međutim, u novije vrijeme pažnja je usredsređena na zaustavljanje propadanja ili urušavanja izloženih ostataka grada.
(mondo.rs)
