Agencija NASA je 24. novembra po prvi put u istoriji lansirala misiju čiji je cilj da zaustavlja agresivna nebeska tijela.
Asteroid Nereus 4660 je veličiine prosječnog fudbalskog stadiona, a neki ga upoređuju i s Ajfelovim tornjem.
Kreće se ka Zemlji, a očekuje se da u njenu orbitu uđe 11. decembra, što nije neobična pojava – ovaj asteroid redovno prilazi našoj planeti.
Putuje brzinom od skoro 24 hiljade kilometara na sat, a NASA u ovom događaju vidi priliku da promisli svoje siteme odbrane.
Naime, agencija je 24. novembra po prvi put u istoriji lansirala misiju čiji je cilj da zaustavi agresivna nebeska tela. Čini je letjelica koje je veličine prosječnog automata za kafu, što znači da joj dimenzije ne dozvoljavaju da se “sukobi” s Nereusom, čiji je prečnik oko 330 metara. Umjesto toga baviće se jednim starim satelitom, a kako bi se procijenilo da li može da ga skrene s putanje.
Radi se o misiji DART (Double Asteroid Redirection Test), čiji je cilj da planetu zaštiti od nekih budućih opasnosti iz svemira, možda od neke sljedeće posjete Nereus asteroida. Eksperti ističu da to ne znači da je asteroid danas prijetnja, te se napominje da je u pitanju vježba i da nema razloga za paniku.
Astronom Vladimir Đošović je u jutarnjem programu Probudi se objasnio da se radi o zanimljivom asteroidu koji ponovo ulazi u Zemljinu orbitu. Dodao je da to ne znači da predstavlja pretnju, budući da će proći na deset udaljenosti Zemlja-Mjesec, što nije baš toliko blizu.
Njegova veličina jeste zabrinjavajuća, budući da ima pozamašan prečnik, ali udaljenost na kojoj se nalazi ne predstavlja opasnost. Asteroid bi mogao da bude prijetnja da je bliži Zemlji, pa je zbog toga svrstan u kategoriju „potencijalno opasnih asteroida“, jer bi u nekoj budućnosti mogao više da nam se približi. Procjenjuje se da bi 2060. godine mogao da prođe na četiri rastojanja Zemlja-Mjesec, što opet nije toliko kritično.
Svi asteroidi koji imaju prečnike veće od 140 metara se svrstavaju u one koji su potencijalno opasni za našu planetu. Pored opasnosti, asteroidi donose i nešto drugo - informacije koje bi mogle da pomognu u odgonetanju postanka planetarnog sistema. Ovakvi događaji su dakle dragocjeni za nauku, ali i ideje o sistemima odbrane.
