Od medija, novinara, punk-aktivista preko branioca ljudskih prava do običnih građana – više od sto ljudi uhvaćeno je u zamku ruskog Zakona o „stranim agentima“. Šta tačno propisuje ovaj Putinov zakon?
Ruski zakon o stranim agentima datira iz 2012. godine kada se prvobitno primjenjivao na nevladine organizacije koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva, piše Dojče Vele.
U decembru 2019. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija o tome ko se sve može smatrati stranim agentom.
Sada ta kvalifikacija uključuje svaku privatnu osobu ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva, dolazio on od stranih vlada, organizacija ili čak građana, te objavljuje "štampane, audio, audiovizuelne ili druga izvještaje i materijale".
Efekat odvraćanja
Nakon što vlasti stave oznaku "strani agent" na ljude ili organizacije, od njih se traži da sve što objave - čak i postove na društvenim mrežama - označe rečenicom „ne preuzimamo odgovornost za sadržaj“, ukazujući na njihov status stranog agenta.
Od njih se takođe traži da vladi podnose finansijske izvještaje, bankovne izvode i prikaze svojih aktivnosti svakih šest mjeseci, te te da prolaze godišnje revizije.
Izraz "strani agent" nosi negativne konotacije iz sovjetskog doba u Rusiji, što ukazuje na špijuniranje. Sovjeti su ga koristili za političke disidente.
Oznaka također odvraća oglašivače reklama koji oklijevaju da budu povezani sa "stranim agentom", ili samo s pojedincima ili subjektima na koje se u očima Kremlja gleda nepovoljno.
Kritičari kažu da ruske vlasti koriste zakon za obračun s medijima, aktivistima, opozicionim grupama i pojedincima koji su kritični prema Kremlju.
Grupe civilnog društva izrazile su zabrinutost da to ima zastrašujući učinak na pojedine novinare i branioce ljudskih prava i guši oprečna i drugačija mišljenja.
Kremlj je odbacio kritike da „Zakon o stranim agentima" predstavlja cenzuru, a predsjednik Putin je rekao da je zakon potreban kako bi zaštitio Rusiju od stranog uplitanja.
Ko je na popisu?
Prošlog decembra je ruska vlada dvije članice aktivističke punk-grupe Pussy Riot označila kao "strane agentkinje". Ovaj feministički bend, poznat po svojoj muzici i aktivizmu, izrazito je kritičan prema predsjedniku Putinu i Kremlju.
Takođe, u decembru su ruske vlasti zatvorile jednu od najstarijih organizacija za ljudska prava u zemlji - Memorijal (Memorial Human Rights Center), zato što brojne objave na društvenim mrežama nije označila službenim statusom "stranog agenta".
U novembru prošle godine na popis je dodan advokat Ivan Pavlov, vrhunski stručnjak u oblasti ljudskih prava koji je branio „Fondaciju za borbu protiv korupcije" političara Alekseja Navaljnija – koji se nalazi u zatvoru.
Rusko ministarstvo pravosuđa takođe je kao "stranog agenta" označilo novinara i satiričara Viktora Šenderoviča, poznatog po političkoj TV-satiri "Lutke" emitovanoj 1990-ih.
I kolekcionar Marat Gelman i pet drugih imena također su našli svoje mjesto na popisu „stranih agenata", koji je krajem 2020. povećan sa 17 na sadašnjih 111.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u četvrtak da planira pokrenuti postupak za označavanje Deutsche Wellea kao stranog medija koji obavlja funkciju "stranog agenta". Objava je uslijedila nakon što je ruska vlada zatvorila moskovski studio njemačke RTV za inostranstvo Dojče Vele .
(MONDO)
