Evropa se nalazi na ivici poljoprivredne krize, pošto je skok cijena energenata drastično povećao cijenu proizvodnje đubriva, dok je uvoz iz Rusije i Bjelorusije drastično opao usljed sankcija, piše portal oilprice.com.
Rusija proizvodi 45 odsto svjetskog amonijum-nitrata, prema podacima Instituta za poljoprivredu i trgovinsku politiku. Ona takođe kontroliše 18 odsto svjetske proizvodnje soli obogaćenih kalijumom, koje su neophodne za proizvodnju đubriva, kao i 14 odsto sjvetskih izvora fosfata.
Bjelorusija je takođe jedan od vodećih izvoznika đubriva, ali njena poljoprivredna industrija bila je pogođena evropskim sankcijama i prije početka specijalne vojne opreacije, pošto su uvedene još 2021. godine zbog navodnog kršenja ljudskih prava u toj državi.
"Trgovinski lanci su izuzetno integrisani", objašnjava zvaničnik norveškog proizvođača đubriva "Jara Internešenel", prenosi oilprice.com. "Ako pogledate na kartu – gdje je Rusija i gdje su prirodni resursi – vidite da su ovi lanci građeni decenijama. Čak i na vrhuncu Hladnog rata, trgovina je tekla. Sve to se promijenilo za samo nekoliko dana."
Rusija i Bjelorusija su, kao odgovor na sankcije, posljednjih meseci ograničile izvoz đubriva u Evropsku uniju, iako su evropski zvaničnici više puta naglasili da ovaj proizvod njima nije obuhvaćen. Kao i u slučaju gasa, evropski lideri ponovo su djelovali brzopleto, pa sada moraju da traže alternativne izvore ovih resursa, navode na portalu.
Jedan od potencijalnih dobavljača je Maroko, koji prema podacima portala "Euroaktiv", čini 40 odsto evropskog uvoza fosfata, a taj udio bi u budućnosti mogao značajno da se poveća. Druga opcija su zemlje Centralne Azije sa kojima je EU nedavno održala sastanak na ministarskom nivou u pokušaju da produbi političke i ekonomske veze.
Nema očiglednog rješenja za izlazak iz krize
Očiglednog rješenja za krizu nedostatka đubriva u ovom trenutku nema. Čak i ako evropske zemlje uspješno pronađu nove dobavljače, cijene će biti drastično veće, kao i u slučaju tečnog gasa. Institut za poljoprivredu i trgovinu upozorio je u nedavnom izvještaju da je svijet "zavistan" od vještačkih đubriva, ali i da je njihova cijena značajno skočile.
"Članice G20 su tokom 2021. đubrivo plaćale duplo više nego 2020. godine, a ove godine to će biti i do tri puta više – što čini da je ukupno povećanje 'vrijedno' gotovo 22 milijarde dolara. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevsko je na uvoz đubriva tokom posljednje dvije godine potrošilo 144 miliona dolara više, dok je u slučaju Brazila ta brojka čak 3,5 milijardi", navodi se u izvještaju.
Veliki dio tih poskupljenja prouzrokovan je skokom cijena energenata, ali to ne mijenja činjenicu da se i bez toga evropske države nalaze u nezavidnom položaju kada je u pitanju proizvodnja i uvoz đubriva.
Rusija je nastavila da izvozi đubrivo u države koje joj nisu uvele sankcije, ali za Evropsku uniju njihovo ukidanje trenutno nije opcija pošto bi to dovelo do potpunog kraha njene međunarodne reputacije, piše oilprice.com.
Pojedine države možda pokušaju da iskoriste krizu kako bi ubrzale tranziciju ka održivoj poljoprivredi, nalik na nedavnu odluku holandske vlade da smanji emisiju azota za 70 odsto uništenjem sopstvenog stočnog fonda. Ipak, ove mjere izuzetno su nepopularne i mogu dovesti do masovnih protesta, nalik na one koji su pogodili ovu zemlju prošlog ljeta.
