Svijet ne treba očekivati ove godine ništa spektakularnije od zimskog solsticija i najduže noći u godini, kažu istraživači američke agencije NASA.
Nova godina će imati svojih zanimljivih trenutaka, ali kada je riječ o pomračenjima Sunca i Mjeseca, ova godina i neće biti tako uzbudljiva, barem što se Evrope tiče, prenosi "Dojče vele".
Iako mnogi vjeruju u mit o propasti svijeta 21. decembra 2012, prema proročanstvu drevnih Maja, naučnici tvrde da se "nevaljale" planete neće obrušiti na našu planetu, a ne očekuje se ni bliži susret sa nekim asteroidom.
"Pomračenja će biti, kao i svake godine - dva pomračenja Mjeseca i dva Sunca, ali ona neće biti vidljiva iz Evrope", objašnjava novinar Ferman-Mihael Han, stručnjak za astrologiju.
Han kaže da će astronomi-amateri sljedeće godine sa posebnom pažnjom da posmatraju Mars, koji će se u martu približiti Zemlji, ne kao 2003. godine, ali opet dovoljno blizu da bude vidljiv u sazviježđu lava.
Astronomi će moći da osmatraju i to kada će se Jupiter i Saturn naći u idealnom položaju, što se očekuje početkom godine ili kasnije na jesen.
Takođe se sa nestrpljenjem iščekuje kraj februara i prva polovina marta, kade će Merkur uveče moći da se vidi na nebu.
Tomas Griter, neuropsiholog i autor knjige "Fascinacija apokalipsa - mitovi i teorije o propasti svijeta", ukazuje na različite scenarije o propasti svijeta.
Sa jedne strane je scenario o propasti čovječanstva, odnosno civilizacije, a sa druge strane su katastrofe kao što su one u Fukušimi ili Černobilju, koje ni u kom slučaju ne mogu da izazovu propast čitavog čovječanstva, već uzrokuju velika prostorna zagađenja.
Za propast čitavog svijeta neophodno je da se dogode druge vrste katastrofa, na primjer da jednog dana nestane sirovina, ili da nivo mora poraste za deset metara ili više.
To bi mogao da bude uzrok nestanka civilizacije, ali bi i u tom slučaju čovječanstvo nastavilo da živi. Katastrofa koja bi mogla da iskorijeni čovječanstvo u ovom trenutku je nezamisliva, tvrdi Tomas Griter.
(MONDO)
