U talasu bombaških napada na šitske hodočasnike u Bagdadu i na jugu Iraka ubijene su 72 osobe, a ranjeno više desetina ljudi.
Današnji koordinisani napadi na šiite podsjećaju na pobunu sunita povezanu s Al Kaidom za vrijeme američke intervencije, ali za sada niko nije preuzeo odgovornost.
Bombaški napadi počelil su jutros kada su eksplozije potresle dva djela Bagdada nastanjena šitima i kada je poginulo najmanje 27 ljudi, a više od 60 je ranjeno.
U predgrađu grada Nasirija na jugu Iraka, kod Karbale, u eksploziji bombe na putu poginulo je najmanje 45, a ranjeno 68 šitskih hodočasnika, saopštio je čelnik pokrajinskih zdravstvenih vlasti Hadi Badr al-Rijahi, prenio je AFP, dodajući da je u pitanju samoubilački napad.
Hodočasnici su pješačili ka za šiite svetom gradu Karbali gdje je prema muslimanskom vjerovanju ubijen imam Husein.
Oni su obelažavali kraj 40-dnevnog oplakivanja koje slijedi poslije godišnjice njegove smrti.
Predstavnik za štampu iračke armije general Kasim al Musavi potvrdio je broj žrtava i rekao da je još rano da se zaključi ko je stajao iza današnjih napada.
On je rekao da je cilj napada da se "stvori nemir u iračkom narodu".
Današnji napadi bili su smrtonosniji od onih koji su zabilježeni 22. decembra, kada je u Bagdadu ubijeno 69 ljudi, takođe u šitskim kvartovima.
Organizacija bliska Al Kaidi je preuzela odgovornost za te napade.
Odnosi između šiita i sunita u Iraku zaoštreni su nakon što je premijer Nuri al Maliki (šiit) optužio potpredsjednika Iraka Tarika al Hašemija (sunit) da je planirao i organizovao ubistva političara i policajaca u Bagdadu.
Potpredsjednik Iraka sada se nalazi u oblasti na sjeveru Iraka kojom upravljaju Kurdi i odbija da se vrati u Bagdad gdje bi mu bilo suđeno.
Predsjednik Iraka Džalal Talabani pokušava da pomiri zavađene šite i sunite, podsjećaju agencije.
Premijer al Maliki zahtijevao je u srijedu da se njegov Saleh al Mutlak (sunit) razriješi dužnosti, jer je nazvao premijera "diktatorom gorim od Sadama Huseina".
O zahtjevu za smjenu Mutlaka još nije raspravljao parlament čiji rad bojkotuju predstavnici sunitske frakcije iz čijih redova je i vicepremijer.
Do intenziviranja napada došlo je poslije povlačenja američke vojske iz Iraka i okončanja gotovo devetogodišnjeg rata.
Posljednja američka jedinica napustila je Irak 18. decembra.
Sunitski fundamentalisti u Iraku često ne posmatraju šiite kao muslimane, a napad na njih se smatra časnim činom.
Novi talas nasilja podstiče zabrinutost da bi obnovljene tenzije mogle prerasti u međuverski rat.
(agencije/MONDO)
