Izraelski parlament usvojio je dva kontroverzna prijedloga zakona, uključujući i onaj koji bi proširio primjenu smrtne kazne za osuđene "teroriste" i pojedince proglašene krivima za nacionalistički motivisana ubistva, prenosi CNN.
Prijedlog zakona o smrtnoj kazni, čiji je glavni zagovornik krajnje desničarski ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvir, prošao je prvo čitanje sa 39 glasova za i 16 protiv.
Sada ide u parlamentarni odbor na dalju raspravu i pripremu za drugo i treće čitanje.
Ben Gvir je tvrdio da bi ova mera "stvorila značajno odvraćanje" od terorizma i zapretio da će povući svoju stranku iz izraelske koalicione vlade ukoliko se prijedlog ne stavi na glasanje.
Premijer Benjamin Netanjahu ranije je bio protiv ovog zakona, navodeći zabrinutost zbog moguće odmazde prema izraelskim taocima koji se nalaze u Gazi.
Međutim, promijenio je stav nakon uspostavljanja krhkog primirja.
Izrael trenutno dozvoljava smrtnu kaznu samo u izuzetnim slučajevima, uključujući zločine poput izdaje i ratnih zločina počinjenih pod nacističkim režimom, ali se ona decenijama ne koristi.
Jedina osoba ikada pogubljena u Izraelu bio je Adolf Ajhman, ključni arhitekta Holokausta, koji je obješen 1962. godine nakon što su ga izraelski obaveštajci uhvatili u Argentini i potom osudili na istorijskom suđenju.
Prije glasanja u ponedjeljak, Ben Gvir je na platformi X izjavio: "Istorija će suditi svakome ko se danas usudi da digne prst protiv zakona o smrtnoj kazni za teroriste".
Prijedlog zakona takođe mijenja vojni zakon koji se primijenjuje na okupiranu Zapadnu obalu, dopuštajući vojnim sudovima da izriču smrtnu kaznu prostom većinom glasova sudskog veća, umjesto jednoglasno.
Takođe se ukida mogućnost ublažavanja kazne zbog olakšavajućih okolnosti. Palestinci na Zapadnoj obali podležu vojnom pravu, dok izraelski naseljenici potpadaju pod izraelsko civilno pravo.
Ujedinjene nacije ranije su osudile izraelske vojne sudove na okupiranoj Zapadnoj obali, navodeći da su "prava Palestinaca na pravično suđenje i pravne garancije decenijama kršena" i kritikovale "nedostatak pravičnog postupka na okupiranoj teritoriji".
Stručnjaci UN-a izjavili su prošle godine da su "na okupiranoj Zapadnoj obali funkcije policije, istražitelja, tužioca i sudije objedinjene u istoj hijerarhijskoj instituciji – izraelskoj vojsci".
Zakon o stranim medijima
U istom zasjedanju, poslanici su usvojili i prvo čitanje posebnog predloga zakona koji bi omogućio izraelskoj vladi da zatvori strane medijske kuće bez sudskog naloga.
Prijedlog ima za cilj da formalizuje ono što je nazvano "zakonom Al Džazira", pošto je katarskoj mreži zabranjen rad u Izraelu 2024. godine od strane Ministarstva komunikacija.
Ministarstvo je tada optužilo Al Džaziru za pristrasnost protiv Izraela i za podršku Hamasu kroz izveštavanje o ratu u Gazi.
Al Džazira je više puta odbacila te optužbe i osudila svoju zabranu rada u Izraelu. Tokom protekle dvije godine, više novinara Al Džazire u Gazi ubile su izraelske snage.
Novi zakon o stranim medijima, koji je predložio poslanik Likuda Ariel Kalner i koji podržava Netanjahuova desničarska koalicija, učinio bi takva ovlašćenja trajnim - čak i van perioda rata ili nacionalne vanredne situacije - i ukinuo obavezu sudskog nadzora.
Organizacija Reporteri bez granica (RSF) osudila je predlog, nazvavši ga "prvim ekserom u kovčeg nezavisnosti uredničke politike elektronskih medija u Izraelu".
"U kontekstu rata i predstojeće izborne kampanje, vlada Benjamina Netanjahua pokušava da ućutka glasove kritične prema krajnje desničarskoj koaliciji na vlasti", izjavila je urednička direktorka RSF-a En Bokande.
"Ovi zakonodavni napadi imaće trajne, negativne posledice po izraelski medijski pejzaž", upozorila je ona.
(Danas)
