Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, Zaporožje funkcioniše isključivo preko jedinog spoljnog dalekovoda, dok sukobi između Ukrajine i Rusije dodatno komplikuju bezbjednost postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje u jugoistočnoj Ukrajini, koju pod kontrolom drže Rusi, radi na jedinom preostalom spoljnom dalekovodu, nakon što je prije više od sedmicu dana izgubila rezervni dalekovod, objavila je juče Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Glavni direktor IAEA Rafael Grosi izjavio je da je dalekovod Ferrosplavna-1 srušen 10. februara "navodno kao rezultat vojne aktivnosti".
Ta nuklearna elektrana, najveća u Europi sa šest reaktora, sada radi samo s energijom koja dolazi iz dalekovoda Dnjeprovska, dodao je.
Elektrana, koju su ruske snage zauzele u prvim sedmicama ruske invazije na Ukrajinu, ne proizvodi električnu energiju, ali joj je potrebna energija za održavanje nuklearnog materijala hladnim i sprečavanje topljenja jezgra.
Kijev je predložio da elektranom u Zaporožju upravljaju Ukrajina i SAD, Rusi odbili
Rusija i Ukrajina rutinski se međusobno optužuju za vojne aktivnosti u blizini elektrane koje bi mogle ugroziti nuklearnu sigurnost.
Dvije spoljne linije napajanja elektrane su u nekoliko navrata prekinute, a obe su prošle godine bile izvan pogona gotovo mjesec dana, što je elektranu primoralo da se oslanja na dizelske generatore.
Grosi je rekao da su promatrači IAEA-e, stalno raspoređeni u Zaporožju, pokušavaju da dobiju informacije o šteti, ali su im sigurnosna ograničenja onemogućila pristup rasklopnom postrojenju elektrane.
"IAEA je spremna da tačno izvijesti o prirodi štete i svakom uticaju na nuklearnu sigurnost", rekao je Grosi.
Kontrola nad tom elektranom ključna je tačka u pregovorima između Ukrajine i Rusije o rešenju njihovog sad već gotovo četverogodišnjeg sukoba.
Kijev je predložio da elektranom u Zaporožju upravljaju Ukrajina i SAD, što Rusija odbacuje kao neprihvatljivo.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)
