Grčka sa još četiri evropske zemlje razmatra uspostavljanje povratnih centara u trećim zemljama, prije svega u Africi, za migrante čiji su zahtjevi za azil odbijeni, u okviru novog evropskog pristupa kontroli migracija.
Grčka sarađuje sa još četiri evropske zemlje na uspostavljanju centara za deportaciju u trećim zemljama, najvjerovatnije u Africi, namijenjenih migrantima čiji su zahtjevi za azil odbijeni, izjavio je grčki ministar za migracije Tanos Plevris.
Plevris je za grčku državnu televiziju ERT rekao da Grčka zajedno sa Njemačkom, Holandijom, Austrijom i Danskom radi na formiranju takozvanih "povratnih centara", po mogućstvu u Africi. Ministri pet zemalja već su održali sastanke na ovu temu, dok bi tehnički timovi trebalo da se sastanu naredne sedmice.
"Više ne govorimo teorijski, već praktično", rekao je Plevris. On nije precizirao koje se zemlje razmatraju kao potencijalni domaćini ovih centara, navodeći da izbor afričkog kontinenta "nije obavezujući". Kako je dodao, veće evropske države direktno pregovaraju sa zemljama u kojima bi centri mogli da budu smešteni, "ali i mi u tome učestvujemo".
Prema njegovim riječima, povratni centri bili bi namenjeni osobama čiji su zahtjevi za azil odbijeni, a koje njihove matične zemlje ne žele da prime nazad. Plevris je istakao da bi postojanje takvih centara imalo i odvraćajući efekat na potencijalne migrante za koje je malo verovatno da će dobiti azil. Cilj je, kako je rekao, da početni plan bude spreman u narednim mjesecima, iako još nije jasno kada bi centri mogli da počnu sa radom.
Smeštena na jugoistočnoj periferiji Evrope, Grčka je decenijama jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropska unija za ljude koji bježe od ratova i siromaštva na Bliskom istoku, u Africi i Aziji. Svake godine u zemlju stižu desetine hiljada ljudi, uglavnom na opasnim morskim rutama, ili sa obala Turske ka obližnjim grčkim ostrvima u Egejskom moru, ili na znatno dužem prelazu preko Sredozemnog mora iz severne Afrike ka južnim grčkim ostrvima Gavdos i Krit.
Tvrđi stav prema migrantima
Grčke vlasti su posljednjih godina zauzele sve tvrđi stav prema migracijama, a obalska straža često je optuživana za takozvane "pushback" prakse, kolektivna i brza vraćanja novopristiglih migranata bez mogućnosti da podnesu zahtjev za azil. Vlada u Atini takve optužbe odlučno negira.
Plevris je naveo da je tokom 2025. godine zabeležen pad od 21 odsto u broju ilegalnih dolazaka u odnosu na 2024. godinu, odnosno oko 13.000 dolazaka manje nego prethodne godine, kao i smanjenje od 40 odsto u posljednjih pet mjeseci.
Prošle sedmice poslanici Evropskog parlamenta glasali su za usvajanje novih imigracionih pravila koja državama članicama omogućavaju da odbiju zahtjeve za azil i deportuju migrante ako dolaze iz zemlje koja je proglašena bezbjednom ili ako mogu da zatraže azil u zemlji van 27-članog bloka.
Ministar je rekao da se grčka vlada sada fokusira na povratak osoba čiji su zahtevi za azil odbijeni. Grčka trenutno sprovodi između 5.000 i 7.000 povrataka godišnje, ali uz oko 40.000 do 50.000 novih dolazaka svake godine, pri čemu se oko polovine zahteva odbija, sadašnji tempo povrataka, prema njegovim riječima, nije dovoljan.
Plevris je najavio da će sljedeće sedmice putovati u Rim, gde će se sastati sa kolegama iz Italije i Španije, kao i sa ministrom nadležnim za migracije iz Pakistan, u okviru razgovora sa zemljama porekla o jačanju saradnje na povratku migranata.
(EUpravo zato)
