Izbori na sredini mandata u SAD donose ključne odluke za Trampa i njegovu stranku.
Amerikanci u utorak, 3. novembra, izlaze na kongresne izbore koji će odrediti odnos snaga u Vašingtonu tokom posljednje dvije godine mandata predsjednika Donalda Trampa. Više od 200 miliona građana ima pravo glasa na izborima koji dolaze nakon dvije godine obilježene visokim troškovima života, ratovima i optužbama za korupciju.
Bira se svih 435 poslanika u Predstavničkom domu američkog Kongresa, čiji mandat traje dvije godine, kao i 35 od ukupno 100 senatora, koji se biraju na šest godina. Amerikanci će birati i guvernere u 36 saveznih država, članove državnih zakonodavnih tijela, kao i odlučivati o brojnim referendumskim prijedlozima.
Izbori koji odlučuju koliko će Tramp moći da sprovodi svoju politiku
Izbori na sredini predsjedničkog mandata, poznati kao midterm elections, tradicionalno se smatraju provjerom podrške predsjedniku i njegovoj stranci. Na njima predsjednikova stranka često gubi poslanička mjesta, a promjena većine u Kongresu može znatno ograničiti njegov politički prostor.
Prema posljednjem prosjeku anketa RealClearPolitics-a, demokrate imaju prednost u istraživanjima o tome koju bi stranku birači podržali na kongresnim izborima. Taj prosjek krajem oktobra iznosio je 51,5 odsto za demokrate i 43,1 odsto za republikance.
Na izborima prije dvije godine glasalo je oko 155 miliona ljudi. Na prethodnim izborima na sredini mandata, 2022. godine, izašlo je približno 122 miliona od više od 240 miliona registrovanih birača. Izlaznost je na takvim izborima tradicionalno manja nego na predsjedničkim.
Milioni Amerikanaca već su glasali
Interesovanje za ovogodišnje izbore vidi se i u prijevremenom glasanju. Do završnice kampanje glasale su desetine miliona Amerikanaca, a broj ranih glasova približava se cifri od 50 miliona, prema podacima koje je prenio Asošijeted pres.
Svoj glas već je dao i Tramp, koji tokom kampanje poziva republikanske birače da se ponašaju kao da se i sam nalazi na glasačkim listićima. Predsjednik se, međutim, ne kandiduje na ovim izborima.
Šta pokazuju ankete za Kongres?
Demokrate trenutno imaju 214 poslaničkih mjesta u Predstavničkom domu, dok republikanci kontrolišu većinu. Za kontrolu doma sa ukupno 435 mjesta potrebno je najmanje 218 mandata.
Ankete o opštoj podršci strankama pokazuju prednost demokrata, ali se ne mogu direktno pretočiti u broj osvojenih mandata. Ishod će zavisiti od rezultata u pojedinačnim izbornim jedinicama, među kojima su brojne trke sa malim razlikama između kandidata. U Senatu republikanci imaju 53 mjesta, demokrate 45, a sa demokratama sarađuju i dvojica nezavisnih senatora, Berni Sanders i Angus King. Demokratama su za preuzimanje većine potrebna najmanje četiri dodatna mjesta, pod uslovom da zadrže mandate koje trenutno kontrolišu.
Šta se dogodilo na izborima 2018. godine?
Slična politička situacija obilježila je izbore na sredini Trampovog prvog predsjedničkog mandata 2018. godine. Demokrate su tada osvojile 40 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu i preuzele većinu, dok su republikanci zadržali kontrolu nad Senatom.
Demokratska većina u donjem domu potom je pojačala parlamentarni nadzor nad Trampovom administracijom. Bez dogovora sa demokratama republikanci više nisu mogli samostalno da donose zakone kroz oba kongresna doma. Istovremeno, demokrate nisu mogle da donose zakone bez podrške Senata i predsjednikovog potpisa, osim u slučajevima u kojima bi Kongres imao dovoljno glasova da nadglasa predsjednički veto.
Ako demokrate preuzmu Predstavnički dom
Hakim Džefris, sadašnji vođa demokrata u Predstavničkom domu, jedan je od glavnih kandidata za predsjednika tog doma ako njegova stranka osvoji većinu. Najavio je da demokrate žele da pojačaju nadzor nad radom Trampove administracije.
Među prioritetima koje je Džefris isticao nalaze se istrage mogućih zloupotreba položaja i korupcije, kao i zakonodavne mjere usmjerene na troškove zdravstvene zaštite, hrane, stanovanja i energenata.
Promjena većine u Predstavničkom domu dala bi demokratama kontrolu nad njegovim odborima i dnevnim redom, ali ne bi značila da automatski mogu da sprovedu sve najavljene zakonodavne prijedloge.
Trampova popularnost i troškovi života
Tramp je nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2024. imao podršku otprilike polovine Amerikanaca. Prema prosjeku anketa RealClearPolitics-a navedenom uoči izbora, njegovu politiku sada podržava oko 38 odsto ispitanika. Tokom kampanje republikanci se suočavaju sa nezadovoljstvom dijela birača zbog troškova života, cijena benzina, carinske politike i posljedica rata sa Iranom. Kritike se odnose i na Trampovu imigracionu politiku, posebno među dijelom latinoameričkih birača.
Tramp je u kampanji nastojao da mobiliše republikanske birače, ali je lične skupove uglavnom održavao u državama u kojima njegova stranka ima snažnu podršku. U govorima je isticao i projekte preuređenja Bijele kuće.
Ključne trke za Senat
Za razliku od Predstavničkog doma, gdje je za donošenje odluka uglavnom dovoljna prosta većina, u Senatu je za završetak rasprave i glasanje o mnogim zakonima po pravilu potrebno 60 glasova. Ipak, prosta većina odlučuje o brojnim imenovanjima i drugim važnim pitanjima.
Među trkama koje privlače posebnu pažnju nalaze se one u Ohaju, Sjevernoj Karolini, Mejnu, Teksasu i na Aljasci, gdje demokrate pokušavaju da osvoje mjesta koja kontrolišu republikanci.
Istovremeno, demokrate nastoje da zadrže svoje mandate u Mičigenu, Nju Hempširu, Džordžiji i Minesoti. Rezultati u tim državama biće važni za konačan odnos snaga u Senatu.
U Mičigenu bi mogao biti izabran prvi muslimanski senator
U Mičigenu se za mjesto u Senatu takmiče republikanac Majk Rodžers i demokrata Abdul El-Sajed. El-Sajed bi u slučaju pobjede postao prvi muslimanski senator u istoriji Sjedinjenih Država.
U Teksasu se takmiče republikanac Ken Pakston i demokrata Džejms Talariko. Riječ je o državi koja već oko tri decenije nije izabrala demokratskog senatora, pa je trka privukla veliku pažnju obje stranke.
U Sjevernoj Karolini demokrata Roj Kuper takmiči se protiv republikanca Majkla Votlija. U Ohaju bivši demokratski senator Šerod Braun pokušava da se vrati u Senat u trci protiv republikanca Džona Hjusteda.
Džordžija, Mejn i još nekoliko država
U Džordžiji demokratski senator Džon Osof nastoji da osvoji novi mandat. U Mejnu republikanka Suzan Kolins brani svoje mjesto, dok demokrate pokušavaju da ostvare dobitke i u nekim državama koje tradicionalno daju veću podršku republikancima, poput Ajove i Kanzasa.
Stranke pri tome moraju da vode računa o tome da nisu sve trke jednako neizvjesne i da rezultat nacionalnih anketa ne određuje pojedinačne pobjednike.
Rasprave o Trampovom odnosu prema izbornim rezultatima
Uoči glasanja ponovo su otvorena i pitanja povjerenja u američki izborni sistem. Tramp je nakon predsjedničkih izbora 2020. odbijao da prihvati poraz od Džoa Bajdena, a njegove neutemeljene tvrdnje o izbornoj krađi godinama su bile važan dio političkih sukoba u SAD.
Njegove izjave i postupci podstakli su zabrinutost kritičara oko mogućeg osporavanja rezultata ovogodišnjih izbora. Međutim, rezultati još uvijek nisu poznati i nije moguće unaprijed utvrditi kako će administracija reagovati na njihov ishod.
Nakon kongresnih izbora očekuje se i početak intenzivnijih političkih priprema za predsjedničke izbore 2028. godine, na kojima Tramp prema američkom Ustavu ne može osvojiti treći predsjednički mandat.
U Kaliforniji se glasa o porezu na milijardere Osim izbora kandidata, Amerikanci će 3. novembra odlučivati o 145 referendumskih i drugih prijedloga na nivou saveznih država. Pitanja obuhvataju poreze, izborna pravila, obrazovanje, zdravstvo i druge oblasti javne politike.
Jedan od najzapaženijih prijedloga nalazi se na glasačkom listiću u Kaliforniji. Riječ je o Prijedlogu 40 (Proposition 40), kojim se predlaže jednokratni porez od pet odsto na imovinu određenih milijardera. Prema zvaničnom prijedlogu, većina tako prikupljenog novca bila bi namijenjena zdravstvenoj zaštiti, dok bi se ostatak koristio za obrazovanje i pomoć u ishrani. O njegovom prihvatanju ili odbijanju odlučiće kalifornijski birači.
(Index/MONDO)
