Ilijana Jotova odnijela je ubjedljivu pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Bugarskoj sa osvojenih 57,58 odsto glasova.
Vršilac dužnosti bugarskog predsednika Ilijana Jotova pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazali su gotovo konačni rezultati Centralne izborne komisije u ponedjeljak, čime je postala prva žena na toj funkciji.
Na osnovu 99,95 odsto obrađenih glasačkih listića, Jotova je u drugom krugu izbora u nedjelju osvojila 57,58 odsto glasova, odnosno oko 1,1 milion, dok je njen suparnik Andrej Đurov dobio 39,47 odsto, odnosno oko 749.500 glasova. Oko 2,95 odsto birača nije dalo podršku nijednom od kandidata.
U prvom krugu 25. oktobra nijedan kandidat nije osvojio većinu potrebnu za pobjedu. Jotova je vodila sa 34,6 odsto glasova, a odmah iza nje bio je Đurov sa 32 odsto.
Ko je nova bugarska predsjednica?
Ilijana Jotova (62) iskusna je bugarska političarka i bivša novinarka. Političku karijeru gradila je u Bugarskoj socijalističkoj partiji (BSP), a od 2007. do 2017. bila je poslanica u Evropskom parlamentu, gdje je pripadala poslaničkoj grupi socijalista i demokrata. Potom je desetak godina obavljala dužnost potpredsjednice Bugarske uz Rumena Radeva, sa kojim je politički blisko povezana.
Ko je nova predsjednica Bugarske Ilijana Jotova? Hoće pregovore sa Putinom i ukidanje sankcija Rusiji
Na predsjedničkim izborima uživala je podršku Radevljeve stranke Progresivna Bugarska, koja ima parlamentarnu većinu, kao i Bugarske socijalističke partije. Njena pobeda tako dodatno učvršćuje politički položaj Radeva, koji je nakon odlaska sa predsjedničke dužnosti preuzeo vladu.
Jotova zagovara nastavak evropskih integracija Bugarske, ali istovremeno i poboljšanje odnosa sa Rusijom, kao i ukidanje sankcija Moskvi. Poput Radeva, poziva na diplomatsko rešenje rata u Ukrajini, a tokom kampanje predstavljala se kao "predsjednica mira" i zagovarala pregovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Njen protivkandidat Andrej Đurov zastupao je izraženije prozapadne stavove, snažniju podršku Ukrajini i blisku saradnju sa NATO-om.
Iako je predsjednička funkcija u Bugarskoj uglavnom ceremonijalna, šef države ima određena ustavna ovlašćenja, uključujući pravo veta na zakone.
