Populacije divljih životinja za posljednjih 40 godina smanjene su za više od polovine, upozorava Svjetska organizacija za zaštitu prirode. Riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova manje je čak za za 52 odsto?!
Izvještaj pokazuje pad slatkovodne vrste od čak 76 odsto, što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta.
Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak.
Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombinovanih efekata uništavanja i gubitka staništa.
Uticaj lova i ribolova takođe je značajan, dok klimatske promjene postaju sve odgovornije za moguće izumiranje vrsta.
"Ekološki otisak", kojim se mjeri potrošnja prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja da raste, pa bi ljudima sada trebala jedna i po planeta da bi obnovili sve neophodne resurse?!
Deset zemalja sa najvećim "ekološkim otiskom" po glavi stanovnika su: Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i Švedska.
"Ekološki otisak" pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jedne planete!
Kada bi svako na Zemlji živio život prosječnog stanovnika EU, čovječanstvu bi trebalo 2,6 planeta da zadovolji svoje potrebe za prirodnim resursima.
Za stil života u BiH potrebni su resursi 1,46 planeta, a u Srbiji 1,43 planeta, što odgovara globalnom prosjeku.
Hrvatska troši resurse 1,86 planeta, a Slovenija čak 2,64 planete.
Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak.
Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombinovanih efekata uništavanja i gubitka staništa.
Uticaj lova i ribolova takođe je značajan, dok klimatske promjene postaju sve odgovornije za moguće izumiranje vrsta.
"Ekološki otisak", kojim se mjeri potrošnja prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja da raste, pa bi ljudima sada trebala jedna i po planeta da bi obnovili sve neophodne resurse?!
Deset zemalja sa najvećim "ekološkim otiskom" po glavi stanovnika su: Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i Švedska.
"Ekološki otisak" pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jedne planete!
Kada bi svako na Zemlji živio život prosječnog stanovnika EU, čovječanstvu bi trebalo 2,6 planeta da zadovolji svoje potrebe za prirodnim resursima.
Za stil života u BiH potrebni su resursi 1,46 planeta, a u Srbiji 1,43 planeta, što odgovara globalnom prosjeku.
Hrvatska troši resurse 1,86 planeta, a Slovenija čak 2,64 planete.
Najnovije vijesti pratite na našoj Facebook stranici - MONDOBIH, kao i na Twitteru @MondoBH.
