Za ličnost godine časopis "Tajm" izabrao je šefa američke centralne banke.
Proglašenje "neharizmatičnog" šefa američke centralne banke (Fed) Bena Bernankija za "ličnost godine" u tradicionalnom izboru časopisa "Tajm" može da bude iznenađenje samo za neupućene, jer je on i prethodne dvije godine bio sasvim blizu tog priznanja koje su mu tada "preoteli" Barak Obama i Vladimir Putin.
Bernanki (56), poznati profesor sa Univerziteta u Prinstonu, važi za jednog od najvećih poznavalaca uzroka izbijanja Velike depresije u SAD, početkom tridesetih godina prošlog vijeka, a mnogi ekonomisti smatraju da mu je baš to znanje pomoglo da Fed usmeri u dobrom pravcu u novoj, velikoj krizi koja je zahvatila vodeću svjetsku privredu,.
U krugovima stručnjaka se smatra, naime, da je nespremnost čelnika Fed-a da drastično uvećaju likvidnost u posrnuloj američkoj privredi, na samom početku Velike depresije, bila "kobna greška" koja je kasnije mnogo koštala SAD i cijeli svijet.
Odmah poslije saznanja da se slom američkog hipotekarnog tržišta, u ljeto 2007. godine, može pretvoriti u ekonomsku krizu nesagledivih razmjera, Bernanki je odlučno tražio da se banke i druge kreditne organizacije snabdiju dovoljnom količinom likvidnih sredstava, jer je to, kako je ukazao, bio jedini način da se izbjegne ponavljanje grešaka koje je Fed napravio u Velikoj depresiji.
U obrazloženju odluke o nagradi, "Tajm" navodi da je Bernanki, kada je nestabilnost američkog tržišta nekretnina dostigla vrhunac, odlučno delao, snižavajući baznu kamatu Feda do gotovo nultog nivoa i odobravajući bilione dolara bankama i drugim finansijskim organizacijama, da bi se što brže oživjelo domaće i globalno kreditno tržište.
Zasluga Bernankija je ne samo uspješno oživljavanje gotovo zaustavljene aktivnosti na kreditnim tržištima, ulivanjem gotovine u banke, već i uvođenje novih kriterijuma za finansiranje prodaje i kupovine automobila, kuća i drugih nekretnina.
Bernaki je, osim toga, preduzeo i više drugih inventivnih poteza koji su ne samo osjetno proširili moć Fed-a, već i doprineli, sudeći prema najnovijim podacima, da se aktiva američke centralne banke utrostruči u odnosu na period prije izbijanja krize.
Aktuelni i verovatno budući predsjednik Fed-a je zaslužan za suštinske promene u vođenju američke monetarne politike, tvrdi "Tajm", ukazujući istovremeno da je Bernanki bio jedan od najvažnijih svjetskih finansijskih funkcionera koji je učestvovao u donošenju svih bitnih mjera za prevladavanje tekuće globalne privredne krize.
Zahvaljujući nenametljivom stilu rada, ali i velikom profesionalnom znanju, metodičnosti i upornosti, Beranaki je, prema ocjeni mnogih eksperata, uspio "silno" da ojača ulogu Fed -a u američkom finansijskom sistemu, što je znatno podiglo i značaj te centralne banke u svjetskim razmjerama.
Neke kolege su ranije Bernankiju dale nadimak "Ben helikopter", zbog njegove opaske, zasnovane na mišljenju poznatog monetariste Miltona Fridmana, da u kriznom periodu nekad ne treba prezati ni od "bacanja para (dolara) iz helikoptera", da bi se novac i na taj način ubacio u opticaj i time uvećala potrošačka tražnja.
Bernanki je, prema svem sudeći, primjenio taj Fridmanov "recept" , naravno ne u bukvalnom smislu, kada je odlučio da "ubaci" hiljade milijardi dolara u domaće banke, hipotekarne kompanije i druge ugrožene firme, da bi Fed otkupio njihove "otrovne" akcije i omogućio im da izbjegnu kolaps.
Američka privreda je bila "vrlo blizu dna" i sve je moglo da se okonča još jednom strahovito razornom krizom, priznaje sada Bernaki, uz napomenu da bi njegova zemlja, nakon što je u trećem kvartalu ostvarila prvi privredni uspon za više od godinu dana, u 2010. mogla da zabilježi skromnu ekonomsku ekspanziju.
Kritički nastrojeni ekonomisti upozoravaju da uspjeh koji je do sada Bernanki postigao u rješavanju privredne krize ima i svoju drugu, tamniju, stranu.
Ogromna suma likvidnog novca, koju je Fed "niotkuda" ubacio u banke i privredu, na kraju bi mogla da "proradi" u negativnom smjeru i izazove, za godinu - dvije, razornu inflaciju, novi talas nezaposlenositi i drastičan pad potrošačke tražnje koja obuhvata oko dvije trećine američke ekonomske aktivnosti, kažu kritičari .
Bernanki je, međutim, uvjeren da se pravovremenim i postupnim jačanjem kamata u nadležnosti Feda i prestankom primjene stimulativnih mjera za podsticanje ekonomskog rasta, sve navedene negative posljedice mogu izbjeći, a američka privreda konačno izvesti na put stabilnog rasta i finansijske sigurnosti. (Tanjug)
