U Sjedinjenim Američkim Državama danas se održavaju predsjednički izbori na kojima će većina od oko 200 miliona Amerikanaca koji bi (prema starosti) mogli da glasaju odlučiti između kandidata Hilari Klinton i Donalda Trampa.
Mediji ocjenjuju, pozivajući se na ankete, da izbori nikad nisu bili neizvjesniji, a najnovija anketa koju su danas sproveli Blumberg i institut za istraživanje javnog mnjenja Selzer&Co pokazuje da je kandidat demokrata Klintonova u vođstvu za tri procentna poena u odnosu na Trampa, koji predstavlja republikance.
To istraživanje je pokazalo da Klintonova uživa naklonost 44 odsto ispitanika, dok ih je Trampu naklonjeno 41 odsto.
Predizbornu kampanju obilježila je bespoštedna borba dvoje kandidata i stalne međusobne optužbe za nesposobnost, ali i afera ponovnog otvaranja istraga FBI-ja protiv Klintonove zbog sporne upotrebe privatnog i-mejla u službene svrhe.
Federalni istražni biro je samo 36 sati uoči predsjedničkih izbora u SAD uklonio prijetnju koja je lebdjela nad kandidatom demokrata Hilari Klinton, objavivši da nije počinila krivično djelo koristeći privatni server za imejl poruke dok je bila državna sekretarka i da joj ne prijeti optužnica.
Ovim je FBI pojačao šanse Hilari Klinton uoči izbora na kojima glasači treba da odluče da li će ona biti prva žena predsjednik SAD, ocjenjuje Blumberg.
Izborni štab Hilari Klinton saopštio je sinoć da su zadovoljni što je "razriješeno pitanje" oko spornih mejlova kandidatkinje demokrata na predsjedničkim izborima u SAD.
Kampanju su obilježile i Trampove sporne izjave o ženama, izbjeglicama, kao i skandal u vezi sa tim da li je izbjegavao plaćanje poreza, ali i tvrdnje da Rusija pokušava da utiče na ishod izbora.
Predizborna kampanja pomno je praćena širom svijeta, uključujući zemlje Balkana, koje najviše zanima šta će dolazak Klintonove ili Trampa na vlast značiti za ovaj region.
KAKO SE GLASA I KO ZAPRAVO BIRA
Mediji ocjenjuju, pozivajući se na ankete, da izbori nikad nisu bili neizvjesniji, a najnovija anketa koju su danas sproveli Blumberg i institut za istraživanje javnog mnjenja Selzer&Co pokazuje da je kandidat demokrata Klintonova u vođstvu za tri procentna poena u odnosu na Trampa, koji predstavlja republikance
Inače, glasa se u jednokružnom sistemu, u svakoj od 50 američkih saveznih država i distriktu Kolumbija (grad Vašington) kao posebnoj jedinici.
Pobjeda prema glasovima birača u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi Elektorskog kolegijuma (biranog od vernih kandidata koje predlažu partije koje imaju predsjedničkog kandidata). To tijelo je ono koje formalno bira predsjednika SAD-a (i potredsjednika) ali čiji članovi u čak 21 državi ne moraju da se drže "preporuke" glasača (u 29 moraju ali nikada nije primenjena kazna ako to ne učini).
Uz dva izuzetka u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektorske glasove. Izuzeci su Nebraska i Mejn koji elektore dijele srazmerno broju osvojenih glasova.
U teoriji to znači da neko može da pobijedi sa samo petinom osvojenih glasova, i to manje od protivnika ukupno (slučaj Džordža Buša Mlađeg nad Alom Gorom 2000. godine).
Kolegijum ima 538 članova. Savezne države su u izbornom kolegijumu zastupljene srazmerno broju stanovnika. Svaka država ima minimum tri elektora, a koliko ukupno zavisi od broja stanovnika sa posljednje popisa - što odgovara broju kongresmena i senatora plus tri dodatna za Distrikt Kolumbija.
U praksi, male države imaju više elektora nego što bi trebalo a oštećena je, recimo, velika Kalifornija (za čak 10 elektora). Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38), Njujork i Florida (po 29).
Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga ili Montane imaju samo po tri elektora, a distrikt Kolumbija (tj. glavni grad Vašintgon) ima uvijek koliko i najmanja država.
Pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji glas 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.
Elektorski sistem onemogućava kandidatima "trećih" stranaka da se domognu Bele kuće.
Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance, zbog čega se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu - među njima su najvažnije one sa najvećim brojem elektora poput Floride (29), Pensilvanije (20) i Ohaja (18).
Članovi izbornog kolegijuma biraju predsjednika i potpredsjednika 19. decembra, ali to je uglavnom formalnost, prenose mediji.
Amerikanci 8. novembra biraju i novi saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata. Dvanaest od 50 američkih država danas će birati nove guvernere.