Nekadašnji visoki predstavnik u BiH Karl Bilt smatra da evropski lideri imaju jasan izbor na Balkanu - ili da se počnu baviti tamošnjim problemima ili da čekaju da se balkanski problemi počnu baviti njima.
Bilt predlaže da se ubrza proces proširenja i prijema novih članica, te da se program "istočnog parterstva" EU, zamijeni sa "balkanskim partnerstvom" koje će dovesti do pristupanja ovih zemalja Uniji.
U autorskom tekstu za internet magazin "Prodžekt sandikejt" (Project Syndicate), Bilt navodi da je svjestan da za to treba vremena, ali da se mora početi raditi odmah.
Za početak, kaže Bilt, EU može početi da posreduje u rješavanju preostalih manjih pitanja međudržavnih granica.
On ističe da je jedini put naprijed u tome da Evropa pokaže svoju moć.
"Istovremeno, sa ubrzanjem procesa evropskih integracija, kako bi se riješio sve opasniji rizik konflikta na Balkanu, EU treba da demonstrira da posjeduje i volju i metode tako što će u region poslati svoje borbene grupe da izvode vojne vježbe", navodi Bilt.
On ocjenjuje da bi to poslalo moćnu poruku da vojne snage EU nisu "tigar od papira", te da, osim riječi, ima još potencijala koje može upotrijebiti.
Bilt kaže da je njegova zabrinutost za Balkan počela kada je tokom prošlogodišnjeg privatnog boravka u BiH mnogo puta pitan da li će ponovo biti rata.
On ističe da se ratovi, poput onih prije 27 godina, na Balkanu neće ponoviti.
"Situacija danas bitno je drugačija nego što je bila tada. Ali, već smo puno puta u istoriji imali priliku da vidimo kako pojedinac može zametnuti požar koji će biti teško obuzdati. Nekada davno u Sarajevu je Gavrilo Princip pokrenuo svjetski rat kada je ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda. Polako ali sigurno danas region postaje zapaljiv, a ovog puta iskra bi mogla planuti u Skoplju", upozorio je Bilt.
On navodi da su se lideri EU iznenada probudili sa novim realnostima na Balkanu i na samitu početkom marta istakli potrebu pojačanog angažmana Unije na Balkanu, ali i potiskivanja Rusije iz tog regiona.
Bilt ističe da je Balkan izvor nestabilnosti dodaje od propasti Otomanskog carstva.
"Mješovit u vjerskom, nacionalnom, kulturološkom smislu, koncept stvaranja nacionalnih država doveo je do stalnih nestabilnosti u kojima ratovi i teški zločini, nisu rijetkost. Nastanak sedam novih, često međusobno antagonizovanih država, jasno je stavio do znanja da će stabilnost regiona zavisiti od novog okvira. Ovog puta on se zove EU", naveo je Bilt.
Zahvaljujući vlastitim iskustvima na smirivanju i rješavanju dugogodišnjih nacionalnih sukoba u drugim dijelovima Evrope, kaže Bilt, EU je dobila zadatak da poveže Balkan i suzbije nacionalna sukobljavanja.
On je podsjetio da je na samitu u Solunu 2003. godine dato obećanje o pristupanju svih balkanskih država EU.
"Kako je bilo važno da se takvo obećanje da, tako je sada teško da se ono održi. Čim su se balkanski problemi umirili, lideri EU pretpostavili su da su osigurali mir. NJihovo rutinsko pristupanje Balkanu u suštini je dovelo samo do očuvanja statusa kvo", navodi Bilt.
Nakon što je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker 2014. godine dao izjavu da za vrijeme njegovog mandata neće biti novih proširenja, ističe Bilt, status kvo je potvrđen.
Bilt smatra da je Junkerova izjava tehnički bila sasvim ispravna, ali da je politički bila katastrofalna.
"Kako je svjetlo koje je motivisalo i donosilo reforme - ugašeno, nacionalizam je, kako se i očekivalo, počeo rasti. EU je, u međuvremenu, postala fiksirana svojim problemima, poput finansijske i dužničke krize država članica EU", konstatovao je Bilt.