Korona karantin Najduze razdoblje tisine u modernoj seizmologiji

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Bar neka korist od korone

Korona karantin: Najduže razdoblje tišine u modernoj seizmologiji

Autor Mondo/Dojče vele
Autor Mondo/Dojče vele

Obično ljudske aktivnosti ometaju posmatranje onoga šta se događa duboko pod površinom zemlje. Ali višenedjeljno zatišje zbog korona krize je omogućilo seizmolozima da dođu do vrijednih podataka.

Izvor: Guliver/GettyImagesPlus/iStock/Adrian Wojcik

Tek što su početkom marta proglašene mjere ograničenja zbog pandemije korona virusa, tzv. lokdaun, svijet se utišao. Ulice gradova su opustile, džogeri i porodice su nestali iz parkova. Građevinski projekti su zaustavljeni, radnje su se ispraznile.

Svjetska mreža seizmičkih stanica za monitoring obradila je veliki broj podataka koji su prikupljeni za vrijeme dok su mjere karantina bile na snazi, a rezultati istraživanja pokazali su koliko buke i nemira potiče od ljudi.

Promjene nastale uvođenjem mjera karantina naučnicima su takođe omogućile da bolje shvate šta se dešava pod našim nogama.

Ljudske aktivnosti obično ometaju posmatranje onoga što se dešava ispod tla. Međutim, uvođenje mjera karantina, koje je na kratko zaustavilo normalne živote ljudi, seizmolozima je omogućilo da dođu do važnih podataka.

Seizmički šumovi u obliku vibracije tla obično se povezuju sa pojavom zemljotresa. Ipak, postoji mnogo drugih faktora koje seizmolozi posmatraju i koji dovode do vibracija tla, a u njih spada i buka koju prave ljudi.

Ljudi su treći po veličini izvor seizmičkih šumova. U normalnim okolnostima, ti šumovi se miješaju sa prirodnim seizmičkim aktivnostima i dijelom ih prikrivaju. Do sada nije moglo da se utvrdi koliki je udio šumova koje prave ljudi, sve dok zbog korona virusa nisu uvedene mjere karantina.

Osim toga, sa stupanjem ovih mjera na snagu, koje je ograničilo kretanje ljudi, naučnici su mogli da prate šumove koji inače nisu primjetni.

Rafael de Plajn sa Nacionalnog univerziteta iz meksičkog grada Kveretaro, jedan od 76 autora koji su učestvovali u istraživanju, rekao je da u modernoj seizmologiji nikada nije postojalo tako dugo razdoblje ljudske tišine.

Tim sastavljen od naučnika i zainteresovanih hobi-seizmologa prikupio je podatke iz 268 stanica za monitoring širom svijetu. Na osnovu tih podataka naučnici mogli da utvrde koje registrovane seizmičke pojave potiču od ljudi, a koje su prirodnog porekla.

Čak 69 procenata svih 268 stanica za mjerenje pokazalo je jasno smanjenje visokofrekventnih seizmičkih šumova, odnosno mješavine šumova koji su prirodni sa onima ljudskog porijekla.

Ta tišina otpočela je u Kini krajem januara, a sredinom marta zahvatila je čitav svijet. Najveće smanjenje šuma zabilježeno je u Šri Lanki, i to za 50 odsto. U Central parku u Njujorku zabilježeno je smanjenje šuma od deset odsto. Neuobičajena tišina zabilježena je i u okolini škola i univerziteta.

Čak su i oni senzori koji se nalaze duboko ispod površine tla detektovali izostanak kretanja ljudi. Jedna mjerna stanica u Njemačkoj, smještena na 150 metara ispod površine zemlje, zabilježila je manje vibracija po uvođenju mjera karantina.

Trendovi u migracijama takođe su mogli bolje da se sagledaju. Tako je, na primjer, na granici između Meksika i Sjedinjenih Država zabilježeno veće kretanje, iako je u obje zemlje generalno bilo mirnije za vrijeme ovog perioda.

Osim što su imali prilike da vide kojeg su obima šumovi koji ljudi prave, naučnici su takođe imali prilike bolje da vide šta se dešava duboko u unutrašnjosti zemlje, i to prije svega na području urbanih centara gdje se mala pomjeranja tla obično ne primjećuju. Ta mala pomjeranja su bitna, jer omogućavaju predviđanje pojave velikih zemljotresa.

Rafael de Plajn istakao je značaj ovih podataka za naučnike: "Sada možemo da istražujemo povezanost koja postoji između ljudskih aktivnosti i seizmoloških aktivnosti. Možemo bolje da razumijemo ko proizvodi šumove - čovjek ili priroda".

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE