Borba za osvajanje svemira u najvećoj mjeri vodila se između Rusije i SAD.
Nakon što su 1957. ruski naučnici lansirali prvi vještački satelit "Sputnjik 1" u orbitu, i Rusija i Amerika zacrtale su kao cilj osvajanje Mjeseca. Istraživanje i rad na ovom projketu trajali su neprestano a prvi pokušaji propali su kako jednoj tako i drugoj strani.
Rusima je, zapravo letjelica "Luna 1" koja je lansirana 1959. godine, skrenula sa kursa i ušla u solarnu orbitu, čime je postala prva vještačka planeta.
Na scenu je stupila "Luna 2". Nakon što su tri lansiranja odložena, raketa "Vostok-L" koja je nosila "Lunu 2" poletjela je sa "Bajkonur" kosmodroma 12. septembra 1959. godine.
Nestrpljivo su se čekali rezultati misije koja je trajala nepuna dva dana. Malo iza ponoći 14. septembra 1959. godine, "Luna 2" je pri brzini od 3,3 kilometra u sekundi, udarila o površinu Mjeseca. Putovanje od 38 sati i 21 minuta uspješno je završeno a Rusi su se upisali kao prva nacija koja je uspjela da dođe do površine Mjeseca.
#OTDOn September 14, 1959 Soviet spacecraft#Luna2became the first human-made object to reach the#Moon. This success of Soviet science became starting point in study&development of Earth’s natural satellite.
— Russia in Australia (@RusEmbAU)September 14, 2020
Learn more about Soviet lunar programhttps://t.co/tgQEREufLhpic.twitter.com/ZcVZsJTagR
Rezultata misije bilo je više - utvrdilo se da Mjesec nema magnetno polje kao ni radioaktivni omotač, ali se takođe došlo do detaljnijih istraživanja strukture zemljinog radioaktivnog omotača kao i kosmičkih zraka i talasa.
Mjesto na koje se letjelica "Luna 2" srušila na Mjesec, simbolično je nazvano Lunin zaliv (lat. Sinus Lunicus).
Samo jedan dan nakon što je Mjesec osvojen, predsjednik Rusije Nikita Hruščov otišao je u zvaničnu posjetu Americi. Tom prilikom je američkom predsjedniku Dvajtu Ajzenhaueru uručio nekoliko modela "Lune 2" i poručio da ne sumnja da će Amerikanci takođe sletjeti na Mjesec gdje će ih "Luna 2" dočekati kao starosjedilac.