• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u RS: Jasan zakon i nejasni podaci poslodavaca

Autor Nikolina Damjanić

Poslodavci su skloniji da plate doprinose kao naknadu nego da zaposle osobu sa invaliditetom.

 Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Republici Srpskoj Izvor: MONDO/ Dragana Božić

Povodom nedavnog obilježavanja Dana osoba sa invaliditetom provjerili smo koliko ih je zaposleno u preduzećima, institucijama i ustanovama u RS i u kojoj mjeri se poštuje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa ivaliditetom.

Zakon o zapošljavanju osoba sa invaliditetom od 2009. godine obavezuje da na svakih 16 zaposlenih mora biti zaposlena jedna osoba sa invaliditetom. Zakon razlikuje osobe zaposlene pod opštim uslovima i pod posebnim, u koji spadaju osobe sa najmanje 40% invalidnosti, osobe sa najmanje 70% tjelesnog oštećenja i osobe sa lakom i umjerenom mentalnom retardacijom. Ukoliko se to ne ispoštuje, poslodavci su dužni uplaćivati doprinose na račun javnih prihoda Republike Srpske u iznosu od 0.2 odto isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih, dok poslodavci koji ne podliježu obavezi zapošljavanja uplaćuju 0.1 odsto mjesečnih naknada.

Možda će vas zanimati

Prema podacima koji je za Mondo dostavio Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom, poslodavci su skloniji da plaćaju pomenute doprinose nego da zaposle.

Trenutno se u Zavodu za zapošljavanje nalazi 1.624 nezaposlenih osoba sa invaliditetom, dok je u periodu od 2006. do 2021. godine zaposleno 2.319 osoba sa invaliditetom.

"Fond finansira opremanje radnih mjesta invalidima i poslodavcima koji će zaposliti lice sa invaliditetom, na način da se finansira/sufinansira nabavka opreme za rad, tj.prilagođavanje radnog mjesta licu sa invaliditetom. Takođe, kao značajnija finansijska mjera, Fond vrši povrat doprinosa poslodavcima i licima sa invaliditetom u procesu samozapošljavanja. Ova mjera je veoma značajna, jer se na ovaj način održava zaposlenost lica sa invaliditetom", kaže Stevica Dronjak, predsjednik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom za Mondo.

 Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Republici Srpskoj Izvor: Mondo/Dušan Volaš

Dronjak ističe da Fond nema informacije koliko institucije poštuju Zakon o zapošljavanju osoba sa invaliditetom i da podaci iz službe za reviziju nisu uvijek pouzdani.

"Ako posmatramo da se Fond finansira od posebnog doprinosa koji su obavezni plaćati poslodavci koji nisu ispoštovali kvotu 16:1, tj.ako na svakih 16 zaposlenih nemaju zaposleno jedno lice sa invaliditetom propisanog procenta invalidnosti, zaključujemo da ima poslodavaca koji nisu ispoštovali zadanu kvotu. Svi poslodavci, i iz javnog i iz realnog sektora su obavezni dostaviti Fondu evidenciju o zaposlenim licima sa invaliditetom. Ove evidencije, prema našim saznanjima, i prema izvještaju Glavne službeza reviziju javnog sektora u oblasti revizije učinka profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja invalida, nisu pouzdane.

Fond ima evidenciju poslodavaca koji su ispoštovali zakonsku obavezu dostavljanja podataka. Suočeni sa nedovoljnim podacima, u ranijem periodu smo preduzeli korake u saradnji sa Poreskom upravom. Tako prilikom prijave radnika u radni odnos, putem obrazca PD 3100, poslodavac je obavezan navesti da li je radnik lice sa invaliditetom u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida. Prema našim saznanjima, postoji i određen broj lica sa invaliditetom, koji, iz njima poznatih razloga nisu informisale svog poslodavca da su lice sa invaliditetom", kaže on.

Možda će vas zanimati

Drugi problem koji se javlja kada je u pitanju sistem zapošljavanja osoba sa invaliditetom jeste neprilagođavanje informacija njihovim potrebama što ih čini neravnopravnim na tržištima rada, navodi Željko Volaš, predsjednik Organizacije amputiraca "UDAS".

"Mi i dalje imamo jako stereotipan pristup prema osobama sa invaliditetom. Imamo mnogo barijera u društvu koji ne dozvoljavaju tim osobama da se edukuju dovoljno kako bi bili ravnopravni na tržištu rada sa ostalima. U svakoj sferi društva postoje prepreke prema kojima osobe sa invaliditetom ne mogu biti ravnopravne sa ostalima. Govorim o fizičkim barijerama, neadekvatnim veb sajtovima, neprilagođenim pismima, kao što je Brajevo i do njih ne mogu da dođu informacije o otvorenim radnim mjestima. Kada govorimo o tome, osobe sa invaliditetom ne mogu da vide taj javni poziv kao svi.

Većinom ti javni pozivi idu u pdf formatu i nisu prilagođeni čak i zakoni. Sljedeće godine će biti izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i u RS i FBiH. Ono što mi tražimo jeste veće benefite za privatne poslodavce kako bi zaposlili više osoba sa invaliditetom. Moramo omogućiti veći priliv sredstava u sam Fond kako bi to mogli obezbijediti. To mora biti jedna koordinisana akcija, odnosno promovisanje zapošljavanja na jedan drugačiji način. Moramo osvijestiti društvo da su osobe sa invaliditetom korisne i da imaju potencijale koji se moraju iskoristititi. Tada ćemo svi biti zadovoljni, kada im omogućimo bolje uslove", kaže Volaš za Mondo.

Napominje da Zavod za zapošljavanje ne vodi dobru evidenciju o osobama sa invaliditetom te da sistem mora da se unaprijedi.

 Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Republici Srpskoj Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

"Zavod za zapošljavanje je taj koji se bavi zapošljavanjem ljudi. Moramo imati pravilan koncept koji će omogućavati da se u Zavodu vodi pravilna evidencija o tim ljudima, to ne treba da vodi Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica s invaliditetom. Stanje na terenu govori da institucije više praktikuju da plate doprinose jer nemaju dovoljan broj zaposlenih invalida nego da zaposle jednog", kaže Volaš.

Ukazuje da UDAS radi na zapošljavanju što više osoba sa invaliditetom u Republici Srpskoj.

"U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite zaposlili smo dvije osobe sa amputacijom. Oni su vrlo brzo reagovali na naš zahtjev da imamo fakultetski obrazovane osobe koje bi mogle učestvovati na regularnom konkursu i koje su primljene zbog svojih kompetencija. . Pitanje osoba sa invaliditetom je univerzalno pitanje zajednici, a ne samo jednoj oblasti", kaže Volaš.

Možda će vas zanimati

Na državnom nivou u BiH još uvijek ne postoji zakon koji bi regulisao pitanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom, već samo na entitetskom- Republika Srpska i Federacija BiH. U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara navode da relevantni Zakon o državnoj službi u institucijama BiH i Zakon o radu u institucijama BiH, sadrže opštu odredbu zabrane diskriminacije po bilo kom osnovu, pa time i po osnovu invaliditeta.

"U skladu sa tim prijavni obrasci ne sadrže posebna polja za naznaku invaliditeta. U praksi to znači da se osobe zapošljavaju po osnovu traženih kvalifikacija i radnog iskustva, bez obzira na mogući invaliditet. Među zaposlenima Savjeta ministara BiH svakako ima osoba koji imaju određeni stepen invaliditeta, kao što je smanjena pokretljivost, fizički invaliditet, slabovidost i drugi senzorne smetnje i sl. ali se oni posebno ne evidentiraju kao osobe sa invaliditetom. Ove osobe imaju pravo na razumno prilagođavanje radnog mjesta kako bi što lakše obavljale svoje radne zadatke, te imaju pravo na uvećan broj dana godišnjeg odmora na osnovu hroničnih zdravstvenih smetnji", kažu u ovom ministarstvu.

 Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Republici Srpskoj Izvor: Mondo/Dušan Volaš

Podaci Glavne republičke službe za reviziju javnog sektora RS u periodu od 2015. do 2018. godine (posljednji dostupan izvještaj o ovoj temi) pokazuju da nadležne institucije nisu dostavile validne podatke o ukupnom broju zaposlenih osoba sa invaliditetom, njihovim kompetencijama i stepenu obrazovanja. Ono na šta je takođe ukazano jeste da su u tom peroiodu poslodavci u Republici Srpskoj imali zaposleno jedno lice sa invaliditetom na svakih 32 zaposlenih, što je tek polovina od propisane minimalne zakonske kvote (16:1). Evidentiran broj zaposlenih osoba sa invaliditetom pod posebnim uslovima, bio je daleko ispod zakonske kvote, a više je zaposlenih u privatnom nego u javnom sektoru.

"Što se tiče privatnog sektora učešće osoba sa invaliditetom zaposlenim pod posebnim uslovima u ukupnom broju zaposlenih u prosjeku je iznosilo 7,52%. Kod poslodavaca javnog sektora, učešće lica ca sa invaliditetom zaposlenim pod posebnim uslovima bilo je daleko ispod zakonske norme i inosilo je 2,28%, što je 2,5 puta manje od definisane zakonske obaveze", navedeno je u izvještaju službe za reviziju.

Možda će vas zanimati

Do sličnih zaključaka došla je i institucija Ombudsmena za ljudska prava u BiH u svom istraživanju sprovedenom ove godine „Specijalni izvještaj o efikasnosti zakonskih rješenja o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini“.

"Ombudsmeni ne posjeduju konkretnu informaciju o broju zaposlenih osoba u javnim organima, aliprovedeno istraživanje pokazalo je i da evidencije koje nadležni organi vode nisu adekvatne i da postoji prostor za unaprjeđenje. Na nivou Federacije BiH i Republike Srpske ne postoji jedinstvena baza osoba sa invaliditetom. Nepostojanje baze osoba sa invaliditetom svakako otežava stvaranje dobre osnove za podršku pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom. Navedene baze podataka bi doprinijele da veći broj osoba sa invaliditetom, različitog stepena invaliditeta, bude obuhvaćen programima, ali i da u svakom trenutku postoje jasni i precizni statistički podaci za osobe sa invaliditetom", poručili su iz institucije Ombudsmena BiH za Mondo.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE