Iako je tvrđava Kastel u velikoj mjeri istražena, realno stanje pokazuje da još krije mnoge tajne. Kao dokaz tome su novi pronalasci u okviru "Škole arheologije" u najpoznatijem istorijskom jezgru Banjaluke.
Proteklih dana Kastel, tačnije lokacija Dvorište dva, bilo je "arheološko utočište" za studente iz Banjaluke i Istočnog Sarajeva, a kao rezultat novog istraživanja su pronalazak nekropole sa šest skeleta i to četiri odrasle osobe i dvoje djece koji su najvjerovatnije stariji od same tvrđave.
Muzejski savjetnik-arheolog doc. dr Ivana Pandžić za Mondo je izjavila da su i prethodnih godina imali pronalaske skeletnih ukopa, ali da su različiti u odnosu na ovogodišnje.
Ističe kako je prvi skelet pronađen 2019. godine dio ove sada pronađene nekropole. Tada su posljednja istraživanja obavili stručnjaci iz Republike Srpske i Srbije koji su izvršili geofizička snimanja i iskopavanje temelja nedaleko od ljetne pozornice.
"Ove godine smo proširili iskopavanja prema zapadnoj strani objekata, a svi skeleti tj. nekropola se nalazi u zoni istraživanja prostorije 9, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu objekta. Trenutno ukupno brojčano stanje skeleta je sedam, od čega su 5 odraslih osoba, i dva dječija, sa istim pravcem i načinom pokopavanja, i nalaze se u nivou ispod zidina građevina", pojasnila Pandžićeva.
Prema njenim riječima, tačna starost i detalji o skeletima znaće se nakon antropoloških analiza kao i apsolutnog datovanja, a koje će se vršiti u narednom periodu, nakon završetka iskopavanja, odnosno kada se bude znao tačan broj skeleta.
Osim 2019. godine arheološka istraživanja u Kastelu ranije su vršena u nekoliko navrata: od 1971. do 1974, osamdesetih godina prošlog vijeka, kao 1998. i 2001. godine. Prethodno su pronađeni brojni ostaci i predmeti iz vremena Rimskog carstva. Po tim istraživanjima, najvjerovatnije su prvo utvrđenje (Kastra) sagradili Rimljani u drugom vijeku.
"Plići zidovi su antički, malo viši se vode kao srednjovjekovni, dok bedemi koji okružuju Kastel su iz kasnijeg osmanskog perioda. U materijalima iz istraživanja iz sedamdesetih godina prošlog vijeka se navodi da su pronađeni ostaci kuća koji se vode kao badenska kultura što je oko tri hiljade godina prije nove ere", rekla nam je ranije Pandžićeva.
U istraživanjima tokom 80-ih godina prošlog vijeka u Dvrorištu 2 pronađeni su zidovi većeg kasnoantičkog objekta sa polukružnom apsidom, čija namjena tada nije odgonetnuta. Tada da se pretpostavljalo da se možda radi o bazilici ili nekoj vrsti administrativne zgrade i slično.
Sagovornica Mondo portala je istakla da još nemaju potpunu potvrdu i da je nemoguće utvrditi o kakvom objektu je riječ.
"Jedan od razloga je što nemamo dovoljno podataka, a upravo to i jeste cilj našeg istraživanja, da pokušamo doći do dodatnih informacija kako bismo napravili konkretnu interpretaciju postojećih ostataka objekata, ali i ostalih nalaza", istakla je ona.
Za kraj razgovora nam je rekla da je banjalučka tvrđava Kastel u velikoj mjeri istražena, ali i još uvijek krije mnoge tajne.
"Nakon što se završe tekuća istraživanja Dvorišta 2, malo je vjerovatno da će doći do dodatnih istraživanja zbog postojeće infrastrukture, kako savremene tako i one istorijske, te je na nama da iskositimo ovu možda, posljednju šansu za istraživanje", zaključila je ona.
(Mondo)
