Eko toplane Banja Luka analizirale su kretanja ključnih ekonomskih pokazatelja u periodu od 2018. do 2026. godine i njihov odnos prema kretanju cijene toplotne energije, sa ciljem, kako su naveli, da građani imaju potpun uvid u okolnosti funkcionisanja sistema grijanja.
Kako su naveli u saopštenju, rast cijene grijanja znatno je ispod rasta plata, penzija i ukupnih troškova života.
"Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna neto plata u Republici Srpskoj porasla je sa 825 KM u 2018. godini na 1.580 KM u 2026. godini. U istom periodu, cijena toplotne energije za krajnje korisnike povećana je sa 1,65 KM na 1,96 KM po kvadratnom metru. Posmatrano kroz ovaj odnos, za prosječnu platu u 2018. godini moglo se platiti oko 500 kvadratnih metara grijanja, dok se danas za prosječnu platu može platiti oko 806 kvadratnih metara grijanja. Ovaj podatak pokazuje da je rast cijene grijanja bio znatno sporiji od rasta prosječnih ličnih primanja", kažu u Eko toplanama.
Ističu da je sličan trend zabilježen i kod penzija.
"Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, prosječna penzija za puni radni staž porasla je sa 512 KM u 2018. godini na oko 1.040 KM u 2026. godini. Za prosječnu penziju u 2018. godini moglo se platiti oko 310 kvadratnih metara grijanja, dok se danas može platiti oko 530 kvadratnih metara grijanja, što takođe ukazuje na to da cijena toplotne energije nije rasla brže od primanja penzionera", stoji u saopštenju.
Kažu i da je u istom periodu zabilježen i snažan rast troškova stanovanja.
"Prosječna cijena stana po kvadratnom metru u Banjoj Luci porasla je sa oko 1.900 KM u 2018. godini na približno 3.900 KM u 2026. godini. Posmatrano u odnosu na cijenu grijanja, za prosječnu cijenu jednog kvadratnog metra stana u 2018. godini moglo se platiti oko 1.151 kvadratni metar grijanja, dok se danas za prosječnu cijenu kvadrata stana može platiti oko 1.990 kvadratnih metara grijanja. Ovaj odnos dodatno potvrđuje da cijena toplotne energije nije pratila rast cijena nekretnina, već je rasla znatno sporije", naveli su.
Nasuprot tome, kako tvrde, ulazni troškovi sistema daljinskog grijanja rasli su višestruko brže od cijene krajnje usluge.
"Troškovi tehničkog održavanja distributivne mreže povećani su za 247 odsto, troškovi električne energije za 181 odsto, troškovi plata za 88 odsto, cijena mazuta za 56 odsto, dok je cijena drvne biomase porasla za 36 odsto. Ovakav nesrazmjer između rasta troškova i rasta cijene toplotne energije doveo je do dugotrajnog finansijskog pritiska na sistem daljinskog grijanja", rekli su iz Eko Toplana.
Eko toplane Banja Luka smatraju da se o ovim podacima mora govoriti otvoreno, jer se održivost sistema daljinskog grijanja ne može graditi na privremenim rješenjima, odlaganjima i zanemarivanju ekonomskih činjenica.
"Sistem koji godinama funkcioniše uz rast troškova koji višestruko nadmašuje rast cijene usluge neminovno dolazi do tačke u kojoj su potrebne ozbiljne i odgovorne odluke. Cilj nije prebacivanje tereta na građane, već očuvanje sistema koji mora biti stabilan, pouzdan i dugoročno održiv", poručili su.
Podsjećamo, "Eko toplane" tražile su od Grada Banjaluka povećanje cijene toplotne energije za 25 odsto.
(Mondo)
