Član 208a kriminalizuje ‘uvredu’ drugog lica, a kako je pojam "uvrede" veoma subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja, postoji rizik proizvoljnog tumačenja.
Specijalni izvjestioci UN-a za zaštitu prava na slobodu mišljenja i prava na slobodu mirnog okupljanja zatražili su od vlasti Republike Srpske povlačenje izmjena Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta.
Ova reakcija uslijedila je nakon inicijative više organizacija civilnog društva među kojima je bio i Transparency International u BiH.
Analizirali su detaljno članove zakona i upozorili da bi proizvoljno tumačenje brojnih odredbi moglo poslužiti za suzbijanje slobode govora i slobode izražavanja.
Kako se navodi, Član 208a kriminalizuje ‘uvredu’ drugog lica a kako je pojam "uvrede" veoma subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja, postoji rizik proizvoljnog tumačenja što može onemogućiti političke karikature ili satiru na račun političkih ličnosti, a to su dozvoljeni oblici izražavanja.
Takođe član 208c(1). kriminalizuje ako neko "pronosi bilo šta iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu" a predloženom odredbom nisu utvrđeni razumni izuzeci, kao npr. otkrivanje u javnom interesu.
Takođe se navodi pojedine odredbe mogu imati štetan učinak na slobodu štampe tako što će podsticati novinare na auto-cenzuru, a posebno se ističe da su novčane kazne nesrazmjerno visoke.
"Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna Člana 340. omogućuje služenje zatvorske kazne do dvije godine. S tim u vezi, želimo da ponovimo konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu", navode izvjestioci UN-a koji su u svom dopisu prepoznali inicijativu organizacija civilnog društva o proceduralnim nedostacima donošenja zakona.
Zbog toga je od nadležnih zatraženo objašnjenje proceduralnih propusta na koje je TI BiH ukazao i Zakonodavnom odboru Narodne skupštine RS jer se tekst prednacrta i nacrta razlikuju, tačnije odredbe o kleveti su ubačene naknadno kako bi se izbjeglo učešće javnosti.
"Obavješteni smo da su bile objavljene dvije različite verzije nacrta amandmana, prva u februaru, iako se čini da niko tada nije vidio taj nacrt, a vlasti su izjavljivale da ne postoji nikakav nacrt, te drugi nacrt 3. marta. Čini se, međutim, da u prvoj verziji nije bilo uvršteno poglavlje o krivičnim djelima protiv časti i ugleda. U obrazloženju nacrta izmjena i dopuna objavljenom 3.3.2023. Ministarstvo pravde je naznačilo da nije zaprimilo nikakve komentare niti prijedloge do utvrđenog roka od sedam dana po objavi nacrta u februaru", navode izvjestioci koji traže objašnjenje na koji način je Ministarstvo osiguralo provođenje adekvatnih javnih konsultacija.
Takođe se podsjeća da je Komitet za ljudska prava je naglasio da zakoni o kleveti "ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja", kao i da Države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete što je uradila Bosna i Hercegovina, pruživši dobar primjer u regionu prije 20 godina.
Izvjestioci navode da bi usvajanje ovih izmjena predstavljalo veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u BiH. Takođe, predloženi amandmani bili bi u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju.
Praksa u Državama je pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branilaca ljudskih prava i drugih lica koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužilačke ovlasti Države se zapravo koriste kako bi se ućutkala legitimna politička kritika, navodi se u dopisu koji potpisuju Irena Kan, specijalna izvjestiteljica za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja i Clément Nyaletsossi Voule Specijalni izvjestitelj za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
(MONDO)
