Broj izbjeglica i stranaca pod međunarodnom zaštitom u BiH raste, a prema posljednjim podacima krajem prošle godine evidentirano ih je 288 – čak 35 više nego godinu ranije, uz gotovo izjednačen broj muškaraca i žena i sve češće primjere pokretanja vlastitih biznisa.
Prema izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, koji će uskoro biti upućen na usvajanje, „u decembru prošle godine bilo je 288 izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom“, što potvrđuje trend rasta ove populacije u BiH, piše Glas Srpske.
Izbjeglički status, kako se navodi, odobrava se licima koja „zbog osnovanog straha od progona po osnovu rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja borave van zemlje porijekla i ne mogu ili ne žele da se stave pod njenu zaštitu“. Pravo na zaštitu imaju i lica bez državljanstva koja se iz istih razloga ne mogu vratiti u zemlju prethodnog boravka.
Supsidijarna zaštita odobrava se onima koji ne ispunjavaju uslove za status izbjeglice, ali za koje postoji „stvarni rizik od teške povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda“ u slučaju povratka.
Među osobama pod međunarodnom zaštitom u BiH su 164 muškarca i 124 žene, a dolaze iz velikog broja zemalja, uključujući Avganistan, Siriju, Tursku, Ukrajinu, Iran i druge. Podaci o njihovom porijeklu, kako je naglašeno, smatraju se povjerljivim i mogu se dijeliti samo uz saglasnost samih lica.
Većina njih boravi na teritoriji Federacije BiH, dok ih je u Republici Srpskoj 12, a u Brčko distriktu jedno lice.
„Svi imaju pristup pravima na informisanje, smještaj, rad, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i pomoć pri integraciji u društvo“, navedeno je u izvještaju.
Podaci pokazuju i određeni stepen ekonomske integracije – tokom prošle godine 37 osoba bilo je zaposleno, dok je šest imalo registrovane biznise. Ističe se da izbjeglice „mogu slobodno tražiti posao, zaključivati ugovore o radu i samozapošljavati se“, ali da izazove predstavljaju nedostatak dokumentacije o obrazovanju, motivacije za prekvalifikaciju i kulturološke razlike, posebno kod žena.
Zanimljiv primjer iz prakse pokazuje da je, uz saglasnost nadležnih institucija, jednoj izbjeglici omogućeno da otvori vlastiti restoran, i to bez potpune dokumentacije koju inače nije mogao pribaviti.
Za zdravstveno osiguranje i socijalnu zaštitu ove populacije u 2025. godini izdvojeno je više od 410.000 KM.
Kada je riječ o smještaju, na raspolaganju im je Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac, u kojem je tokom prošle godine boravilo 39 osoba.
„U Centru je u 2025. boravilo 39 osoba, od kojih su 24 bile sa priznatim statusom supsidijarne zaštite, 11 državljana BiH po pravu na jedinstvo porodice i četiri osobe u statusu tražilaca azila“, navodi se u izvještaju.
