Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) predstavio je u Banjaluci interaktivnu "Mapu nerealizovanih investicija", koja obuhvata 20 strateških projekata u Republici Srpskoj vrijednih 10,6 milijardi KM, a koji nisu donijeli najavljeni privredni razvoj.
Nova baza podataka, predstavljena na konferenciji za medije u Banjaluci, detaljno prikazuje lokacije najavljenih poslova, podatke o investitorima, potpisnicima i vrijednostima ugovora, dok je javnosti na uvid stavljen i dio dokumentacije na osnovu koje je nastalo višegodišnje istraživanje.
Istraživanje novinarki CIN-a Renate Radić Dragić i Milene Mitrović pokazuje da su analizirani projekti iz oblasti energetike i industrije pratili sličan obrazac – počinjali su najavama o velikom javnom interesu, prilivu novca u budžet, razvoju energetskog sektora i novim radnim mjestima, a završavali višegodišnjom stagnacijom i netransparentnošću.
"Tokom dvije decenije predsjednici, premijeri i ministri u Republici Srpskoj su pregovarali i zaključivali ugovore sa ruskim partnerima, zasnivajući svoje predizborne kampanje na tom navodnom uspjehu, dok su u stvarnosti investitori preuzimali naftni sektor i prirodna bogatstva Republike Srpske, ne ispunivši skoro ništa od ugovorenog na papiru", istakla je novinarka CIN-a Renata Radić Dragić.
Autorke navode da su prilikom traženja podataka o stvarnoj realizaciji ugovora, ulaganjima, otplati dugova i zadržavanju proizvodnje nailazile na zatvorena vrata nadležnih institucija.
"Za bilo kakav odgovor smo morali presretati funkcionere po stranačkim slavljima i predizbornim skupovima, a odgovori su i tada bili nedostojni i teme i njihovih pozicija. Nažalost, ne čini se da ovo smatraju važnim za Republiku Srpsku jer bi u suprotnom morali javnosti objasniti šta se dešava i kako je do toga došlo", naglasila je Milena Mitrović.
Slučaj "Sardarov" i gubici u naftnom sektoru
Poseban fokus istraživanja stavljen je na privatizaciju naftnog sektora Republike Srpske i realizaciju koncesionih ugovora u oblasti energetike sa biznismenom Rašidom Sardarovom. Iako su ovi poslovi predstavljeni kao strateški dogovori koji će osigurati razvoj naftne industrije i proizvodnju električne energije, rezultati su izostali.
Prema podacima CIN-a, dvije decenije kasnije Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja u Modriči posluju sa akumuliranim gubicima većim od milijardu maraka. Istovremeno, u slučaju dodijeljenih energetskih koncesija, umjesto raskida ugovora zbog neispunjenih obaveza, ugovori su kroz anekse mijenjani u korist investitora, da bi na kraju bili otkupljivani javnim novcem.
Istraživanje otkriva da je Sardarov, umjesto najavljenih ulaganja od milijardu maraka, napustio projekte uz isplatu više od 300 miliona KM budžetskog novca. Prikupljena dokumentacija pokazuje kako je novac za otkup koncesija isplaćivan prije potpisanog ugovora i osiguranih sredstava u budžetu, te kako je tim postupcima nanesena šteta javnom preduzeću Rudnik i termoelektrana "Ugljevik".
"Nije došlo do realizacije najavljenih investicija – nije bilo eksploatacije nafte, nije bilo izgradnje hidroelektrana, termoelektrana ni aerodroma, ali je zato ruski privatnik otišao sa milionima maraka građana Republike Srpske", rekla je Mitrović.
Kompletna baza podataka sa kratkim opisima projekata, hronologijom poslovanja, kao i ugovorima o prenosu udjela i aneksima ugovora o koncesijama, dostupna je javnosti na interaktivnoj mapi CIN-a. Iz CIN-a su najavili da će u narednom periodu biti objavljene i slične istraživačke priče o projektima u Federaciji BiH.
