U utorak, 26. jula, zvanično će za saobraćaj biti otvoren Pelješki most koji spaja jug Hrvatske i nalazi se na morskom ulazu u Neum. Ovih dana biće završena i gradnja mosta na Savi kod Gradiške, ali prvi automobili će sačekati prelaz, bar još dvije godine.
Pelješki most je osim autoputa Zagreb - Split najskuplji infrastrukturni projekat u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske krajem prošle sedmice i zvanično je nazvan "Pelješki most".
Projekat izgradnje "Pelješkog mosta" s pristupnim cestama, prema podacima Vlade Hrvatske, vrijedan je 525 miliona evra, od čega je 357 miliona nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije.
Vožnja iz pravca Splita prema Dubrovniku, odnosno krajnjem jugu Hrvatske prije izgradnje mosta, podrazumijevala je prolazak kroz Neum, grad u kojem Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransko more.
Most počinje nedaleko od granice BiH i ulaska u Neum, prelazi preko Malostonskog kanala i završava u Brijestu na Pelješcu, a odavde je putovanje moguće nastaviti ka samom rtu Pelješca i mjestu Orebić i dalje morskim putem ka otoku Korčula, a na drugu stranu, ka Stonu i Dubrovniku.
Pelješki most spada među pet najvećih evropskih mostova koji su izgrađeni početkom 21. vijeka.
Može izdržati udare vjetra preko 250 kilometara na sat, na ovom, inače vrlo vjetrovitom mjestu, sklonom pojačanim seizmičkim aktivnostima.
Glavni projektant mosta je slovenački inženjer građevine Marjan Pipenbaher sa svojim firmama "Ponting – Pipenbaher Consulting Engineers." Most gradi kineska firma "China Road and Bridge Corporation".
Konstrukcija mosta, kao i mnogi tehnički alati dopremljeni su brodovima iz Kine.
Ogroman dio sredstava za izgradnju dala je Evropska unija, ali je prošle godine Evropska komisija predstavila zakonske prijedloge koji bi, kako se navodi, trebalo da zaštite evropske firme od nepoštene konkurencije iz Kine. Kao jedan od primjera naveden je i Pelješki most koji sredstvima iz EU fondova grade kineske kompanije.
Dužina mosta je 2404 metra, ima 12 stubova između kojih je prema Neumu, odnosno Bosni i Hercegovini, ostavljen navigacioni koridor širok 200 i visok 55 metara tako da bi veći brodovi mogli proći u neumski zaliv, ali je (česte) takve posjete teško očekivati jer je ovaj dio Jadrana geografski povezan sa susjednim, Malostonskim zalivom i Malim morem, koji su 1983. godine proglašeni posebnim rezervatima prirode.
Radovi na izgradnji mosta zvanično su počeli ljeta 2018. godine uz protivljenje iz BiH zbog gabarita mosta i neriješene granice na moru sa Hrvatskom.
U Banjaluci je u julu 2019. godine održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su poslanici podržali izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da je po vitalne interese Republike Srpske veoma štetan zaključak o zvaničnom stavu BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta.
Predsjedništvo BiH je prethodno zaključkom osporilo izgradnju mosta Komarna-Pelješac (već je bila u poodmakloj fazi) glasovima Šefika Džaferovića i Željka Komšića, pa je Dodik zatražio zaštitu vitalnog interesa Republike Srpske. Istog tog dana je potpisan sporazum o gradnji mosta na Savi kod Gradiške, između Hrvatske i BiH (RS).
Most na Savi u Gradišci dug 426 metara i širok oko 23 i zvanično će biti završen u petak, ali za saobraćaj će biti otvoren tek za dvije godine kada bude kompletirana druga faza, koja podrazumijeva gradnju brze ceste od Gradiške do Okučana dužine oko četiri kilometra.
Koštao je 19,5 miliona evra, a izgradnju mosta finansirali su Ministarstvo transporta i komunikacija BiH i "Hrvatski putevi", uz pomoć grant sredstava EU koja je dala veliki doprinos u realizaciji projekta.
Most je gradio konzorcijum koji čine kompanije "Integral inženjering" iz Laktaša i zagrebačke "Đuro Đaković montaža" i "Zagreb montaža".
