Najskromniji doručak, od svega tri proizvoda, danas plaćamo 40 odsto skuplje u odnosu na period prije inflacije.
Ukoliko na pauzi izađete iz firme i odete do trgovine kako biste kupili ono najosnovnije za prvi jutarnji obrok, to će vas koštati mnogo više nego prije talasa vrtoglavih poskupljenja.
Kifla, umjesto nekadašnjih 40 feninga, sada košta 60, a 100 grama čajne kobasice je sa 1,80 poskupjelo na 2,20 KM. Dodajmo tome i pola litra jogurta, koji smo plaćali jednu marku, a sada je 1,70 KM.
Jednostavna računica pokazuje - ovaj doručak je koštao 3,20 KM, a danas je 4,50 maraka.
Ove brojke poslužile su borcima za zaštitu potrošača da se prisjete roditelja koji djecu šalju u školu. Za dvoje školaraca, ističu, potrebno je devet maraka da bi samo pojeli po sendvič i zalili ga jogurtom.
"Zaista, ovo je previsoka cijena za jedan doručak. U svakom slučaju, povećanje od 1,30 KM uveliko govori da poskupljenja ne staju i da će se nastaviti dok god bude slobodno formiranje cijena", rekla je Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.
Dodala je da je slobodno formiranje cijena odavno trebalo prekinuti, jer za to više ne postoji uporište. Naše vlasti, dodaje Marićeva, uopšte ne razmišljaju o tom koraku, za razliku, recimo, od Srbije.
"Svakodnevno imamo rast cijena, koji više zaista nije opravdan, a pravdali su to cijenom nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu i dešavanjima u Rusiji i Ukrajini", kaže Marićeva.
Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH kažu da Bosna i Hercegovina, kao visoko uvozno orijentisano tržište, u velikoj mjeri zavisi od globalnih kretanja kada je riječ o formiranju cijena robe široke potrošnje koju potrošači kupuju na policama prodavnica u BiH.
"Zamjetan pad cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu u posljednjih 12 mjeseci od skoro 30 odsto preslikao se u određenoj mjeri i u BiH što se tiče naftnih derivata, no, nažalost, trend kretanja cijena prehrambenih proizvoda, kao i robe i kozmetike, ne prati trend pada, naprotiv, u velikom broju slučajeva ima trend rasta", poručuje Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
U ovoj instituciji dali su i tumačenje o tome zašto cijene ne padaju.
"Ovo je djelomično rezultat makroekonomske prirode u gospodarskom ciklusu, proizvodnje, distribucije i prodaje dobara, gdje se pad cijena robe treba očekivati u narednom razdoblju, no djelomično i zlouporaba od strane trgovaca koji ostvaruju ekstraprofite", naglasio je Marić za "Nezavisne novine".
Cjenovnici u trgovinama širom BiH ni ovih dana ne miruju. Najviše se to primjećuje na mesu. Kilogram pilećih bataka, umjesto nekadašnje četiri, košta i do osam maraka. Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, poručuje da, ipak, neke namirnice i pojeftinjuju.
"Ja sam, na primjer, vidio da je ulje, koje je prošle godine bilo oko 5,50 KM, sada negdje oko tri, 3,60-3,70, tako da tu imamo pomjeranje ka dolje. Kupovao sam ulje pa znam da je tako", kaže Šulić.