Ekonomija u 2025. godini: Optimizam, podjele i iščekivanje Trampovih odluka

Šta očekuje svijet, Evropu, region, BiH i Republiku Srpsku u ovoj godini kroz relevantne brojke i predviđanja prognozirao je ekonomista Miloš Grujić.

Godina koja dolazi se smatra najnestabilnijom od kraja Hladnog rata. Po nekim procjenama, svijet bi se mogao vratiti u bipolarni okvir, s jedne strane predvođenim Sjedinjenim Američkim Državama, a s druge strane jasnijim profilisanjem BRIKS-a kao alternativnog bloka.

Pobjeda Donalda Trampa na američkim izborima 5. novembra donijela je optimizam na američkom tržištu akcija, uz očekivanja o podsticajnim fiskalnim politikama. Odluke koje on donese na početku svog drugog mandata će oblikovati svjetsku ekonomiju u 2025. godini.

Na primjer, ako ostvari svoj predizborni plan i uvede carine od 10 - 20 odsto na uvoz, odnosno 60 odsto na kineski uvoz, ostatak svijeta će vagati da li će uzvratiti sopstvenim carinama ili pokušati pregovarati s SAD-om. Tramp je najavio neke promjene u domenu ESG-a (Environmental, Social and Governance) i zelene energije. On je i tokom prvog mandata bio je poznat po svom skeptičnom stavu prema regulativama vezanim za ESG. Često je kritikovao zabrane i kazne koje su se sprovodile u ovoj oblasti smatrajući ih kao prepreku ekonomskom rastu.

Finansijska tržišta uključujući i kriptotržišta su veoma pozitivno odreagovala kako na naznake tako i na konačnu pobjedu Trampa. Za očekivati je da će njegova administracija favorizovati tradicionalne energetske industrije, poput nafte i uglja i smanjivati regulacije vezane za emisije i zaštitu okoline.

Marginalizovanje Evrope

Na svjetskoj sceni, Evropa se sve više marginalizuje a moć se seli prema Aziji. Ako Tramp uvede tarife na proizvode iz EU, Evropska komisija će vjerovatno tražiti sličan odgovor. Možda bi Njemačka mogla biti opreznija pa će pokušati da smiri tenzije povećanjem vojne potrošnje što bi uključivalo kupovinu američke vojne tehnologije. U svakom slučaju, održaće se velika prisutnost SAD-a u Evropi. S druge strane, stiče se utisak da je evropskim zemljama u interesu da Ukrajina ne izgubi rat jer bi tada došlo do dodatnog širenje ruskog uticaja prema granicama EU.

U Njemačkoj će biti vanredni u februaru nakon što je koalicija kancelara Šolca pala. On je došao na vlast 2021. godine, kao rješenje za nastavak politike koju je vodila Angela Merkel. Međutim, rat u Ukrajini, preopušten stav oko otvorenosti države i drugi izazovi promijenili su pravac njemačke politike. Očigleno je da se Njemačka suočava sa potrebom reforme industrije, ekonomije i spoljne politike. 

Uprkos upozorenjima o precijenjenosti akcija, investitori s optimizmom ulaze u 2025. godinu, očekujući nastavak rasta dobiti i privlačne prilike na tržištu obveznica. Prema posljednjem pregledu OECD-a, globalni rast BDP-a u 2025. će, pri trenutnim pretpostavkama, biti oko 3,3% u 2025. godini što je više od očekivanja za 2024. Pri trenutnim pretpostavkama u 2026. se očekuje rast svjetskog BDP-a od i 3,3%. Prema očekivanjima MMF-a, globalna ekonomija će, uprkos značajnim izazovima - rasti. Po MMF-u se, osim problema u nekim zemljama, posebno u zemljama u razvoju i zemljama niskog prihoda, koje su se suočile sa značajnim smanjenjem rasta, predviđa stabilan rast od 3,2% za 2025. godinu.

Inflaciju su povećali post-pandemijski šokovi, rast tražnje i poremećaji u ponudi. Rast cijena se još od 2023. smanjuje a cijene se stabilizuju. Osim toga, poboljšanja u tržištima rada i stroga monetarna politika pomogla su stabilizaciji inflacionih očekivanja. Napori centralnih banke da smanjuju kamatne stope daju rezultate. Očekujem da će ti napori (p)održati ekonomske aktivnosti i smanjiti rizike. Ovo poboljšanje globalnih monetarnih uslova olakšava i situaciju zemljama u razvoju. Očekuje se da će se u zemljama OECD-a inflacija nastaviti smanjivati. Očekuje se da će se, i dalje podržana restriktivnom monetarnom politikom u većini zemalja, sa 5,4% u 2024. godini smanjiti a 3,8% u 2025. godini i 3,0% u 2026. godini. Naime, bazna inflacija se već vratila na ciljeve centralnih banaka u skoro polovini razvijenih ekonomija i blizu 60% ekonomija u razvoju.

Slično pokazuje i pregled MMF-a. Po MMF-u, globalna borba protiv inflacije je postigla značajan napredak. Očekuje se da će inflacija do kraja 2025. godine biti oko 3,5%.

Očekuje se da će nezaposlenost, u ovom trenutku i kontekstu istorije, ostati niska. Snažni nominalni rast plata i nastavak smanjenja inflacije su povećali dohotke domaćinstava. Ipak, rast privatne potrošnje ostaje slabašan. Raduje projekcija po kojoj se povećavaja obim globalne trgovačke razmjene. Rast u 2024. će biti oko 3,6%.

Očekuje se da će kamatna stopa Federalnih rezervi u SAD-u u 2025. godini dostići 3,9%, što je povećanje u odnosu na raniju projekciju od 3,4% ali i smanjenje u odnosu na trenutne kamate koje se kreću od 4,25% do 4,5% , uz očekivanja daljnjeg smanjenja do 2025. godine. Evropska centralna banka će takođe zadržati tempo smanjenja kamatnih stopa.

Međutim, izgledi za rast značajno variraju među regionima. Rast BDP u Sjedinjenim Američkim Državama se predviđa na 2,8% u 2025. godini, ali se očekuje da uspori na 2,4% u 2026. godini. U evrozoni, oporavak dohodaka domaćinstava, tržišta rada i smanjenje kamatnih stopa i dalje pokreću rast pa se očekuje da će rast BDP-a evrozone biti oko 1,3% u 2025. godini i 1,5% u 2026. godini.

Usporavanje rasta u Kini

U Kini se ekonomija suočava s izazovima slabog domaćeg oporavka što će dovesti do usporavanja rasta u narednim godinama. Projekcije koje se odnose na Kinu kažu da se očekuje da će nastaviti usporavanje, s rastom BDP-a od 4,7% u 2025. godini i 4,4% u 2026. godini. Očekivanja da će rast domaće potražnje u Kini biti podstaknut fiskalnim stimulansima suočavaju se sa problemima u stambenom sektoru ali i slabljenjem potrošnje domaćinstava. Smanjenje cijena nekretnina u 70 glavnih kineskih gradova može negativno uticati na bogatstvo domaćinstava i njihov sklonost trošenju.

Očekuje se da će rast u Japanu iznositi 1,5% u 2025. godini, a zatim opasti na 0,6% u 2026. godini. Smanjenje kamatnih stopa centralnih banaka trebalo bi da se nastavi u razvijenim ekonomijama, osim Japana. Japan u 2025. ulazi u nestabilnom ambijentu jer je vladajuća koalicija izgubila većinu u Donjem domu. Manjinska vlada će morati praviti razne ustuopke da bi usvojila budžet i druge zakone. Iako Tokio (p)održava otvorenu vojnu saradnju sa SAD-a, Japanu ne odgovaraju planirane tarife na japanske automobile koje Trampo spominje.

Značajni izazovi i dalje postoje. Dok se globalna inflacija smanjuje, rastu i rizici, uključujući eskalaciju regionalnih sukoba, dugotrajno zadržavanje stroge monetarne politike, moguće povratne talase volatilnosti finansijskih tržišta, dublje usporavanje rasta u Kini i sve veće protekcionističke politike. Geopolitičke tenzije predstavljaju kratkoročne rizike ali više me brinu visoki javni dugovi i mršavi srednjoročni izgledi za rast.

U sljedećoj godini nas očekuje borba za poboljšanje primarnih bilansa. Mnoge države, SAD i Kina, gdje trenutni fiskalni planovi ne stabilizuju dug, će nastojati da poboljšaju primarne bilanse. Tekući sukobi na Bliskom Istoku mogli bi narušiti energetska tržišta i uticati na povjerenje na berzama i na ekonomski rast. Dalje, rastuće trgovinske tenzije mogle bi da ugroze rast svjetske trgovine. Osim toga, uvođenje taksi na energiju koja se proizvodi iz „prljavih izvora” će poskupiti cijene struje.

Cijeli svijet se suočava sa demografskim izazovima. To je posebno naglašeno u razvijenim zemljama i u Evropi. Uprkos rastu, neophodne su značajne strukturne reforme kako bi se poboljšali izgledi za rast i produktivnost na srednji rok. Ove reforme moraju uključivati unapređenje obrazovnog sistema.

Potrebno je da ljudi stiču vještine za savremene industrije i tehnologije. Osim toga, u regionu su nužne reforme ekonomskih politika, kao što su smanjenje birokratije i poboljšanje poslovne klime.

Prognoze za Bosnu i Hercegovinu pročitajte na sljedećoj strani