Evropska ekonomija neočekivnao je stagnirala u posljednjem kvartalu 2024. godine, pokazali su podaci Eurostata.

Evropska ekonomija nije rasla krajem prošle godine, dok je Njemačka, koja je nekada bila njen glavni pokretač, završila drugu godinu zaredom sa padom privrede, saopštili su zvaničnici u četvrtak.
Bruto domaći proizvod ostao je nepromijenjen u posljednjem kvartalu 2024. godine u evrozoni, koja broji 20 zemalja, saopštila je evropska statistička agencija Eurostat.
Privreda se usporila u odnosu na rast od 0,4 odsto u trećem kvartalu, jer su kompanije bile uznemirene mogućim poremećajima u trgovini pod novom administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa. Potrošači su ostali oprezni u trošenju nakon što ih je inflacija već pogodila, iako je ona pala sa vrhunca od 10,6 odsto u oktobru 2022.
Njemačka se suočava sa višestrukim izazovima, uključujući gubitak jeftine energije iz Rusije, složenu birokratiju i političku paralizu u Berlinu. Njena ekonomija smanjila se za 0,2 odsto u četvrtom kvartalu.
Najveća evropska ekonomija, Njemačka, zabilježila je i pad od 0,2 odsto na godišnjem nivou u 2024, što je druga uzastopna godina smanjenja proizvodnje.
Prognoze za ovu godinu nisu mnogo bolje. Vlada je smanjila prognozu rasta za 2025. godinu sa 1,1 odsto na 0,3 odsto.
Vodeće evropske ekonomije, Njemačka i Francuska, uzdrmane su političkim previranjima koja su ostavila kompanije i potrošače u neizvjesnosti u vezi sa budućim državnim troškovima, regulativama i porezima. Njemačka bi mogla razjasniti svoju situaciju nakon nacionalnih izbora 23. februara, koji su usledili nakon raspada vladajuće koalicije kancelara Olafa Šolca, pogođene višemjesečnim sukobima oko ekonomske politike.
Francuskoj bi moglo da potraje izlaženje iz političke paralize, s obzirom na to da je parlament duboko podijeljen, a novi izbori ne mogu biti održani pre jula. Političke snage su u sukobu oko načina rešavanja velikog budžetskog deficita zemlje.
Odluka o kamatnim stopama
Izbor Trampa za predsjednika SAD dodatno je uzdrmao poslovne perspektive, jer bi njegova politika novih i viših carina mogla negativno uticati na izvozno orijentisanu evropsku privredu. Usporena prodaja električnih vozila i ukidanje subvencija za njihovu kupovinu u Njemačkoj takođe su smanjili potražnju kod dobavljača auto-dijelova.
Očekuje se da će Evropska centralna banka (ECB) danas smanjiti svoju ključnu kamatnu stopu, što bi moglo podstaći ekonomski rast.
ECB se nalazi u delikatnoj situaciji, jer niže kamatne stope podstiču rast time što čine kredite pristupačnijima, ali istovremeno mogu povećati inflaciju. Inflacija je posljednjih mjeseci ponovo u porastu i iznosila je 2,4 odsto u decembru, dijelom zbog rasta cijena energije.
Pokazatelji potrošačkog optimizma, poput indeksa ekonomske klime Evropske komisije, sugerišu da se potrošači brinu zbog cijena. Nije jasno da li očekuju budući rast cijena, možda zbog pretnje novih carina pod Trampovom administracijom, ili reaguju na nedavna poskupljenja.
“Bez obzira na razlog, očekivanje rasta inflacije kod domaćinstava predstavlja dodatni pritisak na privatnu potrošnju u trenutku kada evropska domaćinstva već pokazuju veliku opreznost u svojim potrošačkim odlukama“, napisali su ekonomisti iz Oxford Economicsa u izvještaju.
(EUpravo zato/AP)