Krajem prošle sedmice jedna unca zlata u jednom trenutku dostigla vrijednost od čak 5.500 dolara, brže nego što su analitičari očekivali, ukazujući na sve veći strah investitora, vlasnika kapitala i centralnih banaka od potencijalnih globalnih potresa.
Konstantan i snažan rast cijene zlata sve više se tumači kao signal da tržišta gube povjerenje u valute, posebno u američki dolar. Za razliku od fiat valuta, zlato predstavlja univerzalno mjerilo vrijednosti i bezbjedno utočište. Kada centralne banke širom svijeta masovno kupuju zlato, to ukazuje da one sumnjaju u stabilnost postojećeg monetarnog sistema i traže rezervu koja neće izgubiti vrijednost usljed inflacije ili prekomjernog zaduživanja.
U posljednjih nekoliko godina cijena zlata porasla je zbog više faktora, među kojima su globalne geopolitičke tenzije, rast duga, strahovi od inflacije i strateške kupovine centralnih banaka koje pripremaju plan B za slučaj da dolar izgubi status globalne rezervne valute. Ovo ne znači da će monetarni sistem kolabirati preko noći, ali ukazuje na postepenu transformaciju kroz proces koji ekonomisti nazivaju dedolarizacijom.
U praksi to podrazumijeva smanjenje uloge dolara u rezervama, rast uloge zlata i prelazak na alternativne valute i finansijske mreže. Nastavak ovog trenda mogao bi dovesti do značajne promjene globalnog finansijskog poretka, gdje zlato ponovo postaje ključna rezerva, a dolar gubi dominaciju, piše "Glas Srpske".
ISTORIJSKE PARALELE
Istorija pokazuje da su slične situacije već postojale. Najpoznatiji primjer je kraj "Breton Vuds" sistema 1971. godine, kada je američki dolar prestao biti u vezi sa zlatom. Do tada je svaka dolar-rezerva bila nominalno pokrivena zlatom, ali prekomjerno štampanje novca i rastući deficiti smanjili su povjerenje u dolar. Države su masovno tražile zlato, a posljedica je bilo ukidanje konvertibilnosti dolara i prelazak na sistem fiat valuta. U tom periodu cijena zlata eksplodirala je, što je bio jasan signal da prethodni monetarni poredak više nije održiv.
Zlato je kasnije postalo sigurna luka tokom niza finansijskih kriza, kao što su azijska kriza 1997. godine, ruska 1998. godine, balonski period 2000. do 2002. godine i globalna kriza 2008. godine. Tokom ovih perioda investitori su masovno kupovali zlato, jer su gubili povjerenje u akcije, obveznice i bankarski sistem, a zlato je predstavljalo jedinu stvarnu vrijednost u uslovima velikih turbulencija. Nakon 2008. godine, kada su centralne banke uvele kvantitativno olakšanje i povećale količinu novca u opticaju, cijena zlata porasla je sa oko 700 dolara po unci 2008. godine na više od 2.000 dolara 2020. godine.
Tokom 2025. godine cijena je porasla gotovo 70 odsto, što ilustruje da tržište reaguje kada monetarni sistem postane rizičan, a inflacija i dugovi rastu. Krajem prošle sedmice jedna unca u jednom trenutku dostigla vrijednost od čak 5.500 dolara, brže nego što su analitičari očekivali, ukazujući na sve veći strah investitora, vlasnika kapitala i centralnih banaka od potencijalnih globalnih potresa.
RAZLOZI POTRAŽNjE
Pored geopolitičkih tenzija i slabljenja dolara na cijenu zlata utiču i drugi faktori. Visoka inflacija i niske kamatne stope povećavaju potražnju za zlatom kao zaštitom od gubitka kupovne moći. Kapitalni tokovi i tržišne krize podstiču investitore da se okreću plemenitim metalima kao sigurnoj imovini.
Demografski i ekonomski trendovi u velikim zemljama, poput rasta srednje klase u Kini, Indiji i Turskoj, povećavaju potražnju za investicionim zlatom. Strategije centralnih banaka koje aktivno kupuju zlato da bi diverzifikovale rezerve i smanjile zavisnost od dolara takođe utiču na cijenu. Osim toga razvoj digitalnih valuta i tokena podržanih zlatom može uticati na potražnju i likvidnost zlata u narednim godinama.
Na ovo ukazuje i analitičar i stručnjak za plemenite metale Georgi Hristov, koji smatra da najnoviji nastavak rasta cijene zlata nije slučajan, već direktan odraz globalne nestabilnosti i slabljenja američkog dolara. Hristov naglašava da se sve više investitora i centralnih banaka okreće zlatu kao sigurnoj imovini, jer dolar, iako još dominantan, polako gubi status globalne rezervne valute.
Prema njegovom mišljenju, povjerenje u dolar nije uniformno, ni stabilno. Dok se u razvijenim ekonomijama ono još zadržava, u velikim zemljama koje aktivno diverzifikuju svoje rezerve poput Kine, Indije i Rusije primjetno je smanjenje ulaganja u dolarske obveznice i povećanje potražnje za zlatom.
Hristov dodaje da geopolitičke tenzije i potencijalni konflikti, uključujući krize u energetici i trgovinske sporove, dodatno podstiču rast potražnje za zlatom. On ukazuje i na psihološki faktor jer u uslovima nesigurnosti investitori i centralne banke traže imovinu koja ne može biti inflatorna ili podložna političkim manipulacijama. Zlato je u tom smislu pojam sigurnosti, jer njegova vrijednost ne zavisi od konkretne monetarne politike ili ekonomskih mjera pojedinih zemalja.
EKONOMSKI FENOMEN
Prema riječima Hristova rast cijene zlata ne odražava samo kratkoročnu tržišnu paničnost, već duboku transformaciju globalnih finansijskih rezervi. Kako kaže, centralne banke i investitori danas više ne gledaju zlato kao pasivnu imovinu, već kao aktivni instrument u upravljanju rizicima, zaštiti ušteda i očuvanju kupovne moći.
Hristov takođe ističe da rast cijene zlata može biti akcelerator za razvoj novih finansijskih alata, primjer čine platforme za digitalne valute i tokene podržane zlatom koje u narednim godinama mogu dodatno podići likvidnost i potražnju za metalom. Prema njegovom mišljenju, ako globalna nestabilnost bude nastavljena, zlato će u narednih pet do deset godina postati ne samo bezbjedno utočište, već i aktivni deo novih multipolarnih monetarnih sistema.
Hristov zaključuje da je rast cijene zlata više od ekonomskog fenomena te da je barometar globalnog nepovjerenja u valute i monetarne institucije. Koliko je ovaj trend dubok pokazuje i brzina kojom investitori reaguju na promjene u dolarskoj stabilnosti i geopolitičkoj situaciji, kao i veličina rezervi koje centralne banke skrivaju ili diskretno kupuju. Prema njegovim riječima, zlato je danas jedan od najboljih pokazatelja rizika i zdravlja globalnog finansijskog sistema, a njegov rast ukazuje na ozbiljnu promjenu u načinu kojim svijet upravlja novcem i rezervama.
UZROCI I POSLjEDICE
Slabija pozicija dolara znači i veće troškove zaduživanja za SAD, rast inflacije i potrebu za strožom monetarnom politikom, što može usporiti ekonomski rast i stvoriti rizik recesije. Ako se trend dedolarizacije nastavi, svijet bi mogao prići multipolarnom monetarnom sistemu sa većom ulogom drugih valuta, zlata i stabilnih rezervnih sredstava.
Strukturni uzrok rastuće cijene zlata je masovna kupovina metala od strane centralnih banaka. Glavni kupci su Kina, Indija, Turska, Brazil i Poljska, dok Rusija u 2026. godini bilježi značajan dobitak od rasta zlatnih rezervi. Njene rezerve od 2.300 tona sada vrijede više od 326 milijardi dolara. Svjetski savjet za zlato procjenjuje da 95 posto centralnih banaka planira povećanje rezervi u narednih dvanaest mjeseci, pri čemu stvarne količine mogu biti i značajno veće od zvaničnih podataka.
Eksperti prognoziraju da bi cijena zlata u periodu od 2026. do 2030. godine mogla dostići šest do sedam i po hiljada dolara po unci, a u slučaju jačeg pada dolara i porasta inflacije čak i deset hiljada dolara. Završetak snažnog trenda mogao bi nastati ako se stabilizuje globalna ekonomija, centralne banke uspostave balans u politici rezervi i inflacija bude pod kontrolom.
Jedan scenario je postepena stabilizacija dolara uz rast uloge drugih valuta i regionalnih platnih mehanizama. Drugi scenario uključuje jačanje uloge zlata kao centra monetarnog sistema kroz zlatom podržane valute ili kao sigurnu osnovu rezervnih fondova. Treća mogućnost je reforma postojećeg sistema sa strožom monetarnom politikom, povećanjem kamatnih stopa i ograničenim štampanjem novca, što bi moglo usporiti rast i izazvati recesiju.
STRATEGIJA AMERIKE
SAD mogu koristiti više instrumenata da bi smanjile rizik da dolar izgubi status globalne rezervne valute. Jedan od najvažnijih koraka je stroža monetarna politika kroz kontrolu inflacije i postepeno smanjenje štampanja novca.
Povećanje kamatnih stopa čini državne obveznice privlačnijim, što motiviše strani kapital da nastavi da drži dolarske rezerve. Druga strategija je diverzifikacija američke ekonomije i stabilizacija budžeta da bi bila smanjena zavisnost od prekomjernog zaduživanja.
SAD mogu takođe proširiti ekonomsku i finansijsku saradnju sa ključnim trgovinskim partnerima, uvodeći mehanizme koji podstiču korišćenje dolara u globalnim trgovinskim i platnim tokovima.
Program podrške digitalnim dolarskim valutama i integracija tehnologija finansijskih plaćanja takođe mogu pojačati dominaciju dolara u novim multimedijskim i digitalnim finansijskim platformama. U slučaju globalne krize, SAD mogu koristiti diplomatske i ekonomske stimulanse da bi ublažile negativan efekat dedolarizacije i podstakle druge zemlje da održe dolar kao dio svojih rezervi.
SCENARIJI RASPLETA
U narednim godinama, do 2035. godine, mogući scenariji uključuju više opcija. Jedan scenario je postepeno uspostavljanje multipolarnog sistema u kojem dolar gubi dominaciju, dok evro, jen, kineski juan i regionalne valute dobijaju veću ulogu u rezervama. Zlato i stabilne plemenite metale koristile bi centralne banke kao bazu za stabilnost u situacijama visoke inflacije.
Drugi scenario predviđa razvoj digitalnih valuta podržanih zlatom koje bi služile kao alternativni instrument u međunarodnim obračunima i smanjile zavisnost od tradicionalnih valuta. Treći scenario kombinuje strožu monetarnu politiku Sjedinjenih Država, postepeno smanjenje štampanja novca i kontrolu inflacije, uz održavanje uloge dolara kao globalne rezervne valute, ali s manjom dominacijom nego u prethodnim decenijama.
Svijet se trenutno suočava sa dubokim preuređivanjem globalnog finansijskog sistema. Rast cijene zlata nije samo tržišni fenomen, već signal ozbiljnih pritisaka na monetarni sistem. Dolar gubi dio dominacije, dok zlato i druge stabilne rezervne imovine ponovo zauzimaju centralnu ulogu.
Investitori i države okreću se zlatu kao bezbjednom utočištu, a globalna ekonomija se postepeno kreće ka multipolarnom monetarnom poretku. Zlato tako postaje ne samo investicija, već i indikator zdravlja finansijskog sistema, ukazujući na to da će u narednim godinama biti potrebno tražiti novi balans u uslovima inflacije, duga i globalne nestabilnosti.
Srebro
Zlato je početkom 2026. zabilježilo snažan rast, ali je i srebro još impresivnije. Ovo pokazuje da investitori sve više gledaju i na ovaj plemeniti metal kao na sredstvo zaštite od inflacije, ali i kao priliku za profit, jer je cijena srebra znatno niža i lakše dostupna individualnim investitorima. Povećana potražnja za njim dijelom je posljedica industrijske upotrebe. Srebro se koristi u elektronici, solarnim panelima, baterijama i novim tehnologijama, što znači da rast cijena nije samo spekulativan, već i zasnovan na stvarnim ekonomskim potrebama. Geopolitičke tenzije, inflacija i slabljenje dolara dodatno su podstakli rast. Stručnjaci predviđaju da bi, ukoliko globalni monetarni trendovi nastave, srebro moglo nastaviti da raste još brže od zlata u narednih nekoliko godina.
Laka para
Početkom 2022. godine jedna unca zlata (31,1 gram) na svjetskom tržištu koštala je oko 1.800 dolara. Danas, sa cijenom od oko 5.100 dolara po unci, zlato je gotovo utrostručilo vrijednost, što potvrđuje njegovu ulogu bezbjednog utočišta u uslovima globalne nestabilnosti. Investitor koji je početkom 2022. kupio kilogram zlata uložio je oko 58.000 dolara, dok taj kilogram danas vrijedi približno 164.000 dolara. Nominalna dobit iznosi oko 106.000 dolara, a i nakon uračunavanja inflacije realna zarada ostaje veća od 95.000 dolara, što jasno pokazuje koliko je zlato bilo isplativo u ovom periodu.
