Dok u Njemačkoj gotovo svaka četvrta zaposlena osoba pripada grupi između 55 i 64 godine, u drugom dijelu Evrope "vladaju" podmlađeni kadrovi
Njemačka prednjači po starosti radnog stanovništva u Evropskoj uniji, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku. U 2024. godini od oko 40,9 miliona zaposlenih čak 9,8 miliona činile su osobe starosti između 55 i 64 godine. To znači da gotovo svaka četvrta zaposlena osoba pripada ovoj starosnoj grupi, udio od 24 odsto, dok prosječan udio starijih zaposlenih u EU iznosi 20,1 odsto.
Suprotno Njemačkoj, najmlađe radne snage u Evropi imaju Irska i Malta, gdje mlađi radnici čine znatno veći dio zaposlenih.
Stručnjaci ističu da uključivanje mladih radnika ne samo da osvježava radnu snagu, već i smanjuje pritisak na penzioni sistem, jer svojim doprinosima pomažu održivost javnih fondova i stabilnost socijalnog sistema.
Najstarije radno stanovništvo u Evropi
Druga zemlja sa visokim udjelom starijih zaposlenih je Italija, gdje osobe između 55 i 64 godine čine 23 posto radne snage, dok je u Bugarskoj taj udio 22,3 posto.
Centralni razlog za visok udio starijih zaposlenih u Njemačkoj jeste sve izraženije starenje stanovništva, objašnjavaju statističari. Osim toga, ljudi u toj zemlji odlaze u penziju sve kasnije, prosječna starost odlaska u penziju za žene i muškarce 2024. iznosila je 64,7 godina, dok je 2004. bila oko 63 godine. Razlozi za povećanje starosti penzionisanja uključuju postupno podizanje zakonske granice na 67 godina do 2029. i ukidanje modela prevremene starosne penzije, koji se djelimično mogli koristiti već od 60. godine.
Organizacija industrijski razvijenih zemalja OECD očekuje znatna opterećenja za njemački penzioni sistem. Radno sposobno stanovništvo smanjivaće se u sljedećih 40 godina, navodi se u studiji.
"Zato će produžavanje radnog vijeka biti ključno za finansiranje penzija u budućnosti", savjetuje OECD.
Tako bi zakonska granica za odlazak u penziju mogla da se poveže sa očekivanim životnim vijekom. Istovremeno bi trebalo učiniti manje privlačnim modele prevremenog penzionisanja.
Benefiti podmlađivanja kadrova
Suprotno Njemačkoj, zemlje Evropske unije sa najmlađim radno aktivnim stanovništvom su Irska i Malta.
Irska prednjači po medijani starosti stanovništva, koja iznosi oko 39,4 godine, što je najniža vrijednost u EU i ukazuje na relativno mlad radni kadar. Malta, sa druge strane, ima najmanji udio zaposlenih između 55 i 64 godine (10,8 posto), što takođe pokazuje da je radno stanovništvo te države relativno mlado.
Luksemburg je takođe među zemljama sa nižom medijanom starosti i manjim udjelom starijih radnika, što doprinosi mlađoj strukturi radno aktivnog stanovništva u poređenju sa Njemačkom.
Radnici u ovim zemljama češće rade u sektorima sa visokim tehnološkim i inovacionim zahtjevima, kao što su IT, finansijske usluge i startap ekosistemi, dok starije države poput Njemačke i Italije imaju veći udio starijih zaposlenih u industriji i tradicionalnim proizvodnim granama. Takođe, u Irsku i Luksemburg dolazi značajan broj mladih radnika iz drugih EU zemalja, što dodatno „osvježava“ strukturu radne snage i povećava mobilnost mladih profesionalaca.
Mladi radnici su takođe fleksibilniji u pogledu modela rada, češće rade na ugovorima sa kraćim trajanjem, honorarno ili kombinovano, a pandemija i prelazak na digitalni rad dodatno su ubrzali usvajanje novih oblika rada među mlađom populacijom. Ovi trendovi pokazuju da zemlje sa mlađim radnim kadrom imaju i veću sposobnost prilagođavanja promjenama tržišta rada i tehnološkim inovacijama.
Podmlađivanje radne snage pomaže u održavanju demografske ravnoteže, složni su u oceni stručnjaci. Uključivanje mlađih radnika omogućava popunjavanje radnih mjesta koja bi inače ostala prazna, održava broj aktivnih zaposlenih na stabilnom nivou i olakšava kontinuitet ekonomskih aktivnosti. Istovremeno, mladi i stariji radnici mogu razmjenjivati znanje i iskustvo, stariji prenose stručnu praksu, dok mlađi donose savremene tehnologije i inovativne pristupe. Ova interakcija ne samo da povećava produktivnost i konkurentnost, već i smanjuje pritisak na penzioni sistem, jer mlađi radnici svojim doprinosima finansiraju penzije starijih, čime se osigurava održivost javnih fondova i stabilnost socijalnog sistema.
(EUpravo zato)
