Uprkos domaćoj proizvodnji, tržište BiH gotovo da zavisi od uvoza ulja i masti, čija je vrijednost lani skočila za čak 90 miliona maraka, a proizvođači upozoravaju da jeftinija roba iz inostranstva potiskuje njihove proizvode.
Na tržište BiH lani je stiglo raznih vrsta ulja, masti i margarina u vrijednosti od oko 297,6 miliona KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja decembra, BiH je uvezla za 26,5 miliona kilograma više ulja i masti u odnosu na isti period 2024. godine, kada je na domaće tržište ovih proizvoda stiglo 59,1 milion kilograma, za šta je izdvojeno 207 miliona maraka.
Istovremeno, prema podacima UIO, BiH je lani izvezla za oko 15,8 miliona kilograma više ulja i masti nego godinu ranije, kada je na inostrano tržište plasiran 51 milion kilograma ovih proizvoda koji su koštali 139,4 miliona KM.
Podaci UIO pokazuju da je BiH tokom prošle godine najviše masti, raznih vrsta, uvezla iz Hrvatske, Italije i Danske, a ulja iz Srbije i Mađarske.
Domaća proizvodnja ograničena
Sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Republike Srpske Dragan Šepa kazao je da BiH ima samo jednog ozbiljnog proizvođača jestivog ulja, a to je "Bimal" iz Brčkog, piše banjalučki "Glas".
"Imaju značajne proizvodne kapacitete, kako za domaće tržište, tako i za izvoz na inostrana tržišta", kazao je Šepa i dodao da ova kompanija ima široku mrežu kooperanata, te da sarađuje sa ozbiljnim brojem poljoprivrednih proizvođača iz Srpske, posebno iz Semberije i Posavine, od kojih otkupljuje sirovinu za preradu i proizvodnju ulja i gotovih proizvoda.
Kada je riječ o uvozu, Šepa kaže da je on očekivan, te da je povećan uvoz posljedica otvorenog tržišta i potreba trgovinskih lanaca, koji nabavljaju ulje od različitih proizvođača.
"Cilj je da se favorizuje domaća proizvodnja", poručio je Šepa ističući da u Srpskoj nema razvijene mreže uljara.
Jeftini uvoz pritiska domaće proizvođače
Direktorica "Agrojapre" iz Donjih Agića Nada Nešković Railić navela je da domaći proizvođači hladno cijeđenih ulja imaju ozbiljan problem sa nelojalnom konkurencijom iz uvoza.
"Uvozno ulje je jeftinije u odnosu na domaće pa je samim tim i konkurentnije. Živimo u situaciji kada se kupuje jeftinije, a ne kvalitetnije, a oni koji biraju kvalitet su u manjini", naglasila je Nešković Railić.
Kada je riječ o obimu proizvodnje, navodi da je "Agrojapra" manji proizvođač, te da im je godišnja proizvodnja oko 7.000 litara hladno cijeđenih ulja.
Globalna dešavanja, kako je kazala, neminovno utiču i na domaće tržište.
"Svakako da će doći do promjena cijena, ali treba imati u vidu da je ulje koje je sada na tržištu proizvedeno od prošlogodišnje sirovine. Tek kada krene novi otkup i proizvodnja, te promjene će se osjetiti u punoj mjeri", zaključila je Nešković Railić.
Ona dodaje da će na formiranje cijene uticati i troškovi proizvodnje, električna energija, gorivo, cijena rada, te ako se ovakvo stanje nastavi, poskupljenje će opet negativno uticati na prodaju i kupovnu moć stanovništva.
Podsticaji
Dragan Šepa kazao je da institucije nastoje da podstaknu proizvodnju uljarica.
"Poljoprivredni proizvođači imaju i podršku kroz podsticaje. Prema dostupnim podacima, riječ je o oko 500 KM po hektaru za uljarice, što je značajna mjera Ministarstva poljoprivrede s ciljem povećanja proizvodnje", istakao je Šepa.
