intervju Vjekoslav Petricevic

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekonomija

Ministar privrede RS: Prerađivački sektor će ponijeti veliko breme krize

Autori mondo.ba Autori Bojana Živanić
Autori mondo.ba Autori Bojana Živanić

Ministar privrede i preduzetništva RS Vjekoslav Petričević u intervjuu za Mondo govori o mjerama koje je to ministarstvo preduzelo kako bi se sanirale posljedice koronavirusa u privredi.

Izvor: Vlada RS

Petričević takođe navodi, kako je breme krize, kada je privreda u pitanju, poprilično osjetio prerađivački sektor, te da neke procjene govore o tome da, ako do relaksiranja situacije dođe u maju, očekivani gubici u privredi bi mogli biti 2,5 odsto BDP-a, što je, kako navodi, daleko optimističnije u odnosu na zemlje u regionu.

Koje privredne grane su trenutno najjača, a koje najslabija karika u privredi RS?

Nisu sve privredne djelatnosti podjedako pogođene djelovanjem virusa korona, ali su osim međunarodnog transporta roba, ugostiteljstva i turizma, breme ove krize prilično osjetili u prerađivačkom sektoru. Zbog nemogućnosti da svoje proizvode plasiraju u inostranstvo, ali i radi otežane nabavke neophodnih sirovina i same organizazicije velikog broja radnika u proizvodnim procesima, prerađivači su naročito na udaru krize koje je izazvao virus korona. Biće im potrebno neko vrijeme za oporavak jer zavise upravo od izvoza u države koje su bile najviše pogođene krizom izazvane virusom korona.

Možda će vas zanimati

Kolika će, prema Vašem mišljenju biti vrijednost gubitaka u privredi nastalih kao posljedica korona virusa i da li Ministarstvo na čijem ste čelu raspolaže dovoljnim kapacitetima da te štete minimalizuje?

Trenutno ne raspolažemo konkretnim podacima kada su procjene štete izazvane virusom korona u pitanju. Još uvijek je rano da se daju dugoročne prognoze te vrste jer ne znamo koliko će ovo stanje potrajati. Neke procjene Ministarstva finnasija govore o padu od 2,5 odsto BDP-a ukoliko bi došlo do normalizacije u maju, što je znatno optimističnije u odnosu na zemlje regiona. Ipak, trebamo sačekati da ova situacija prođe kako bi se šteta sagledala u cjelosti.

Najavljeno formiranje fondova za pomoć privredi može da ohrabri privredne subjekte, kroz direktnu podršku privrednim društvima i preduzetnicima po osnovu poreza i doprinosa i minimalnih neto plata, kao i garantno-kreditnom fondu za podršku likvidnosti privrednim društvima.

Zajedno ćemo prevazići ovu situaciju samo ako budemo djelovali solidarno, te ako teret krize rasporedimo onoliko koliko je svako pojedinačno u mogućnosti da podnese. Poslodavci treba da sačuvaju radna mjesta, a Vlada će konkretnim mjerama učiniti sve da se ublaže negativne posljedice po privredu. Pozitivno je što u Republici Srpskoj nije došlo do masovnog otpuštanja radnika što govori da su poslodavci uvažili apele Republičkog kriznog štaba kao i to da imaju povjerenju u mjere koje preduzima Vlada.

Koje konkretne mjere su već preduzete, a koje tek planirate kako bi se pomoglo privrednicima u prevazilaženju krize koja je nastala kao posljedica širenja koronavirusa?

Vlada Republike Srpske je od početka epidemije virusa korona na ovim prostorima, uporedo sa prioritetnim mjerama za zaštitu zdravlja stanovništva, posvećena analizi stanja u privredi, naročito u onim djelatnostima koje su direktno pogođene odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije.

Kao jedna od prvih mjera za ublažavanje štetnih posljedica viursa korona na privredu bila je aktivnost Ministarstva privrede i preduzetništva za isplatu podsticaja za povećanje plata u 2019. godini. Naše službe su obradile sve zahtjeve u rekordnom roku, dostavile ih Poreskoj upravi Republike Srpske te izvršile isplatu povrata doprinosa u iznosu od tri miliona KM za one privredne subjekte koji su ispunili uslove za dodjelu podsticaja.

Dosadašnje mjere su potvrdile jasan stav Vlade Republike Srpske da će za vrijeme vanredne situacije izazvane epidemijom virusa korona, ali i nakon nje, u svim mogućim okvirima biti posvećena očuvanju svakog radnog mjesta.

Javnost je već upoznata da će privrednicima i preduzetnicima kojima je onemogućen rad biti uplaćeni porezi i doprinosi za mart za oko 40 hiljada radnika iz sredstava Fonda solidarnosti za posebne namjene za saniranje posljedica virusa korona.

Podršku Vlade Republike Srpske za ovaj mjesec dobiće i privrednici kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti i koji su iz objektivnih razloga obustavili rad, a riječ je o skoro 70.000 radnika koji će dobiti najnižu platu za april uvećanu za iznos poreza i doprinosa, u ukupnom iznosu od oko 55 miliona KM.

Podrška privredi ogleda se i u odgađanju plaćanja poreskih obaveza za privrednike i preduzetnike koji imaju poteškoće u poslovanju i to po osnovu poreza na dobit i poreza na dohodak po godišnjoj poreskoj prijavi, dok je paušal malih preduzetnika, sa jednim ili dvoje zaposlenih, umanjen za 60 odsto.

Pravnim licima i preduzetnicima, kojima su sredstva plasirana putem fondova kojim upravlja Investiciono-razvojna banka Republike Srpske određen je tromjesečni moratorijum na otplatu glavnice i kamate uz produženje roka otplate za tri mjeseca.

Odlukom Agencije za bankarstvo Republike Srpske banke za vrijeme trajanja vanredne situacije, odnosno na period od najduže šest mjeseci, mogu odobriti klijentima moratorijum i druge mjere s ciljem olakšavanja izmirivanja kreditnih obaveza klijenta i održavanja poslovanja klijenta.

Vlada ima namjeru da obezbijedi značajna sredstva za pomoć privredi i u narednim mjesecima zavisno od razvoja situacije. Buduće mjere će se usklađivati sa potrebama privrede i uvažavajući prijedloge predstavnike poslodavaca, Privredne komore Republike Srpske i Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kako bi se pronašla najbolja rješenja za ublažavanje štetnih posljedica po privredu.

U javnosti su se pojavili brojni komentari da se u novonastaloj situaciji, koja je pogodila i privredu niste dovoljno pojavljivali u javnosti. Kako to komentarišete?

Vlada je kolektivni organ u kom svako od nas obavlja svoj dio posla u sklopu nadležnosti koje su mu povjerene. Sve mjere koje se predlažu i usvajaju su rezultat zajedničkog rada svih članova Vlade, bez obzira ko ih u datom momentu saopštavao u javnosti.

U uslovima vanredne situacije i stanja većina odluka se donosi na nivou Republičkog štaba za vanredne situacije, a resorna ministarstva su ta koja su zadužena za njihovo sprovođenje u skladu sa našim nadležnostima.

Ministarstvo privrede i preduzetništva je od prvog dana dio Štaba, a moji saradnici su članovi svih stručno-operativnih timova i rade na izradi i sprovođenju svih mjera za oporavak privrede.

Lično sam bio i uvijek ću biti dostupan svim novinarima za bilo koji vid informacija iz Ministarstva privrede i preduzetništva.

Kakav je odziv domaćih preduzeća za proizvodnju dezinfekcionih sredstava i da li je planirana proizvodnja još nekih proizvoda koji su ovom trenutku neophodni?

Odmah po proglašenju epidemije virusa korona u Republici Srpskoj, stupili smo u kontakt sa domaćim privrednim društvima, koja su bila u stanju da se preorjentišu na proizvodnju sredstava za dezinfekciju. Nekoliko domaćih preduzeća je već počelo sa proizvodnjom medicinskih alkohola za bolnice i apoteke u Republici Srpskoj i oni imaju spremne kapacitete da po potrebi povećaju proizvodnju.

Upravi za indirektno oporezivanje BiH uputili smo inicijativu, da u skladu sa Zakonom o povratu akciza u BiH, izvrši povrat akcize za proizvedeni medicinski alkohol, kako bi se pojeftinila proizvodnja i kako bi ovi deficitarni proizvodi imali povoljniju cijenu.

S druge strane, postoje tekstilni proizvođači koji su dio proizvodnje usmjerili na proizvodnju pamučnih zaštitnih maski za višekratnu upotrebu, a njihovom izradom se bave i brojni samostalni preduzetnici.

Zahvaljujući saradnji viskokoškolskih ustanova u Republici Srpkoj i nadležnog ministarstva u Vladi Srpske pokrenuta je proizvodnja zaštitnih vizira za medicinsko osoblje koje je svakodnevno na udaru od zaraze virusom u zdravstvenim ustanovama.

Da li je u pripremi i da li se razmatra Zakon o društvenom preduzetništvu u RS?

Zakon o Društvenom preduzetništvu je urađen u prednacrtu i biće završen do kraja godine. Podsjetiću da se ovaj Zakon odnosi na primjenu praktičnih, inovativnih i održivih pristupa ostvarivanju koristi društva generalno, sa naglaskom na marginalizovane i siromašne društvene grupe.

Kolikou RS ima velikih, koliko srednjih, a koliko malih preduzeća i da li su planirani podsticaji za privrednike?

U Republici Srpskoj postoje 92 velika, 462 srednja i 39.508 malih preduzeća. Od tog broja je 37.332 mikro preduzeća (do 10 zaposlenih) dok je malih preduzeća (do 50 zaposlenih) ukupno 2176.

Kada je riječ o podsticajima, sav iznos planiran za ovu godinu preusmjeren je u Fond solidarnosti za posebne namjene za saniranje posljedica virusa korona kako bi se privrednicima pružila podrška u novonastaloj situaciji.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE