Ministarka Vidović za Mondo: “Srezaćemo” nabavke auta, službena putovanja…

Ministarka finasija Republike Srpske Zora Vidović kazala je u intervjuu za Mondo da je rebalans budžeta RS jedna od aktivnosti koja će pratiti ekonomske mjere Vlade RS i neminovno zaduživanje u vrijeme pandemije korona virusa.

Molim Vas da precizirate trenutne podatke o direktnim i drugim prihodima u Republici Srpskoj i kratko ih uporedite sa prošlom godinom. Jeste li zabrinuti?

Sve zemlje svijeta se suočavaju sa štetnim posljedicama širenja pandemije novog korona virusa po ekonomiju, pa ni Republika Srpska nije izuzetak. Prva dva mjeseca ove godine je po uplaćenim javnim prihodima bio rekordan, ali je pojavom virusa i mjerama koje su morale pratiti zbog zaštite zdravlja stanovništva koja je na prvom mjestu, došlo do pada. Taj pad je najevidentniji u podacima o prikupljenim prihodima Poreske uprave koja je početkom godine bilježila pozitivne trendove posebno u februaru, sve do polovine marta kada su direktni porezi bili veći za 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Tada je došlo do naglog pada za 50 odsto, tako da je mart završen sa rezultatom koji je za 30 odsto manji u odnosu na 2019. godinu. Smatramo da će se i u aprilu zadržati slični trendovi u naplati javnih prihoda. U prvom kvartalu prihodi su manji od planiranih za sedam procenata ili 57 miliona КM. U prva tri mjecesa smo na računima imali 598,7 miliona КM od direktnih poreza i doprinosa.

Očekujemo da će i sljedeći kvartal biti problematičan, a pozitivne pokazatelje moći ćemo vidjeti tek u posljednja dva kvartala, kada bi mjere koje donesemo mogle dati efekte.

Кada su u pitanju indirektni porezi, oni su na nivou BiH u prva tri mjeseca 2020. Godine iznosili milijardu i 882 miliona КM i veći su za 3,24 odsto u odnosu na godinu ranije, a očekivanja su da će tako biti u za april.

U martu su zabilježeni najbolji rezultati, gdje je na nivou BiH prikupljeno 23 miliona više u odnosu na godinu ranije, jer su građani podstaknuti krizom kupovali više nego inače, dok je uvoz sirovina bio smanjen.

Prošlu godinu smo završili sa 77 miliona КM suficita i taj novac nam je poslužio u ovom periodu, ali treba imati u vidu da smo za medicinska sredstva već potrošili 60 miliona.

Кada je u pitanju procjena daljih kretanja, prilično smo realni. Postoje različite procjene o tome kako će se kretati BDP. Mi procjenjujemo pad na oko 2,5 odsto, ali se ne treba predati, nego biti realan i fokusirati se na ekonomiju i što prije početi proces oporavka Republike Srpske.

Nedavno ste izjavili da je budžet Republike Srpske stabilan. Je li to još uvijek tako i da li je u planu rebalans budžeta?

Finansijska situacija u Republici Srpskoj je i pored pandemije stabilna, budžet Republike Srpske je likvidan, isplaćene su penzije, invalidnine, mjesečni borački dodatak. U roku smo izmirili sve podsticaje i subvencije. Posebnu pažnju smo usmjerili na poljoprivrednu proizvodnju, jer je u toku proljećna sjetva. Obezbijedili smo i dodatna sredstva od 2,5 miliona КM kako bi se obezbjedili sjetveni paketi za 9000 građana koji se ne bave profesionalno zemljoradnjom. Za podršku poljoprivredi je izdvojeno i 5,5 miliona КM za regresirano gorivo, što je takođe od velikog značaja za sjetvu i obim postojećih obradivih površina.

Vlada Republike Srpske je odlučna u namjeri da sprovede svoje planirane mjere, koje postepeno uvodimo, na način koji neće ugroziti ni jednog od budžetskih korisnika. Dakle, neće biti smanjivanja plata ni stečenih prava korisnika budžeta.

U isto vrijeme radimo na tome da obezbjedimo dovoljno sredstava koja će očuvati postojeća radna mjesta i održati preduzeća i privredne djelatnosti da ne obustave poslovanje zbog štetnih posljedica koje je prouzrokovala pandemija.

Rebalans budžeta je samo jedna od aktivnosti koje će pratiti mjere i neminovno zaduživanje, a ići će se na uštede na svim nepotrebnim stavkama, troškovima nabavke novih vozila, službenih putovanja, preusmjeravanja sredstava, obustavićemo investicije koje nisu još ni započele, ali treba voditi računa o tome da se ne obustavljaju investicioni projekti koji su već počeli, uključujući i projekte Autoputeva i mreže regionalnih puteva.

Na koje kredite (iznose i kreditore) trenutno računate? Hoće li takva „finansijska injekcija“ spasiti ili samo nastaviti da neko vrijeme održava privredu RS „na respiratoru“?

Najveće finansijske institucije MMF i Svjetska banka su nam obezbjedili kredite koji bi trebali da nam pomognu u našoj namjeri da se izborimo sa posljedicama krize i obnovimo ekonomiju Srpske.

Republika Srpska bi uskoro trebala da dobije 38 odsto od 330 miliona evra od Međunarodnog monetarnog fonda, dok Svjetska banka uskoro treba da doznači 25 miliona КM.

Sredstva dobijena od MMF-a biće namijenjena za fondove za obnovu Republike Srpske, prvenstveno za podršku zdravstvu i za brz oporavak privrede, što je naš osnovni cilj.

Mnoge države se u ovoj situaciji oslanjaju na pomoć svojih centralnih banaka, ali kod nas to nije moguće. Centralna banka BiH nema volju da smanjenjem stope obaveznih rezervi za banke oslobodi dio sredstava ili da se entiteti podrže kupovinom entitetskih obveznica, pa smo prinuđeni da se oslonimo na dostupne finansijske instrumente na tržištu.

Ministarstvo finansija Republike Srpske je takođe otvorilo račune Fonda solidarnosti kako bi građani Republike Srpske koji su u stanju da pomognu finansijski, te društveno odgovorna preduzeća koja nisu direktno pogođena štetnim posljedicama virusa korona, podijelili teret onih koji nisu u prilici da rade ili imaju ogromne štete. Ovi računi biće punjeni donacijama domaćih i inostranih fizičkih i pravnih lica, kao i od budžetskih sredstava.

Uz pomoć brojnih mjera Vlade Republike Srpske, olakšice za privredu koje će biti omogućene iz različitih izvora, te uz održanje nivoa javne potrošnje vjerujem da će se Republika Srpska relativno brzo oporaviti i da ćemo posljednjeg kvartala imati pozitivna ekonomska kretanja.

Očekivanja privrede i preduzetnika od budžeta su ogromna, no Vi ipak nemate čarobni štapić. Šta, koliko i do kada možete garantovati?

Usvojene su mjere za pomoć privrednim subjektima kojima se nastoje održati radna mjesta i pravna lica i djelatnosti preduzetnika. Tako su prolongirana plaćanja obaveza po završnom računu za 2019. godinu, a na paušal malih zanatskih subjekata sa jednim ili dvoje zaposlenih godišnji porez od 600 КM umanjen je za 60 odsto.

Za 40.000 radnika, zaposlenih u djelatnostima koje su direktno pogođene zabranama rada uplatićemo poreze i doprinose za mart, procijenjene vrijednosti između 16,5 i 18 miliona КM.

Za skoro 70.000 radnika, koji su prestali obavljati djelatnost zbog odluka Vlade Republike Srpske, za april ćemo ići na isplatu minimalne plate, poreza i doprinosa, vrijednosti 55 miliona КM, a zavisno od razvoja situacije i za naredna dva mjeseca. Imamo namjeru da obezbijedimo i značajna sredstva za maj, za pomoć privredi.

Poreskim obveznicima koji imaju rješenje o reprogramu poreskih obaveza koje plaćaju u ratama, uveden je moratorijum na plaćanje rata do 30. juna, bez plaćanja kamata.

O podršci banaka privredi je razgovarano sa predstavnicima bankarskog sektora, a banke su dale čvrste garancije da će pomoći privredi da prebrodi posljedice koje je prouzorokovala pandemija. Banke mogu korisnicima kredita odobriti posebne mjere, moratorijum, odnosno odgodu u otplati glavnice i kamate kredita.

Planiramo da oformimo fondove za obnovu Srpske. Garantni kreditni fond kao podrška za mala i srednja preduzeća kroz davanje garancija za kredite za brzi početak trebao bi da raspolaže sredstvima od oko 100 miliona КM koja će biti usmjerena od sredstava koja stignu od MMF-a.

Da li bi budžet Republike Srpske „preživio“ vanredne mjere do juna, odnosno i neradni maj?

Budžet Republike Srpske će svakako preživjeti u ovim okolnostima, ali pitanje je da li bi ako se situacija nastavi i kada ne bi bilo zaduživanja, mogao zadržati redovnost isplata. Imali smo takvu situaciju sa majskim poplavama iz 2014. godine kada je stradala privreda i kada smo na sanaciju potrošili budžet i po, ali je sve u veoma kratkom roku obnovljeno.

Drugačija je vrsta vanredne okolnosti, ali je suština ista. Što prije spriječiti širenje virusa, zbrinuti građane pogođene posljedicama novog korona virusa i okrenuti se ekonomiji, onom od čega se živi.

Trebamo biti spremni da sprovedemo mjere, koje ćemo realizovati korak po korak, zavisno od razvoja epidemiološke situacije. Očekivanja su da će epidemija u maju jenjavati i u regionu, pa moramo spremni dočekati taj trenutak.

Ova kriza je pokazala važnost nekih sektora poput prehrambenog, farmaceutske industrije i drugo. Hoće li to uticati na transformaciju domaće ekonomije u budućnosti?

Povezivanje tržišta je bilo od velikog značaja za svjetsku ekonomiju, ali se u kriznim momentima, poput posljednje globalne krize izazvane pandemijom pokazalo kao nedostatak.

Suština je u tome da su se zemlje koje su bile bolje pripremljene i orijentisane na domaću proizvodnju i resurse bolje snašle. Кod nas je situacija bila povoljna, jer nam je prehrambena industrija orijentisana na domaće izvore.

Međutim, u određenim oblastima su inostrani dobavljači prekinuli isporuke ili su podigli cijene, a domaći proizvođači nisu imali dovoljno zaliha ili sirovina, a ni dovoljno tehnologije. Pokazalo se da treba ulagati u domaće resurse i da su znanje i nove tehnologije od suštinskog značaja da bi se postigla produktivnost. Već smo sada krenuli sa ekspanzijom poljoprivrede, zato što tu imamo blagu prednost, a nadamo se da ćemo imati dostupno i partnersko tržište kada roba bude spremna za prodaju.

Nakon izbijanja pandemije, desile su se i neke pozitivne promjene, kao što je nagla ekspanzija digitalizacije. Veoma je značajna bila opremljenost zdravstvenog sektora na kojoj smo godinama radili i ulagali, zbog čega su naša izdvajanja sredstava na suzbijanju epidemije bila minimalna u odnosu na ostale zemlje. Tokom krize je došla do izražaja i sposobnost prilagođavanja pojedinih grana privrede, tako se tekstilna industrija preorijentisala na šivanje zaštitnih maski, Inovacioni centar Banjaluka i banjalučki PMF su počeli izrađivati vizire. Grane poljoprivrede su dobile sasvim novu ulogu u razvoju privrede Republike Srpske.

Najbolje rješenje je da se okrenemo vlastitim resursima dok se ne oporave tržišta regiona i zemalja sa kojima ostvarujemo najveću spoljnotrgovinsku razmjenu.

Normalizacija i početak trgovine sa inostranim ekonomskim partnerima zavisiće od oporavka tih zemalja, da li je u pitanju Italija, Njamačka, Austrija, ali i spremnosti domaćih proizvođača da se ponude spremni proizvodi.

U tome opet dolazimo do mjera koje je veoma važno realizovati, kako bi preduzeća prevazišla probleme sa što manjim gubicima, kako bi sistem bio stabilan i konkurentan u regionu.

Hoće li uticati i na racionalnije ponašanje javne administracije i kako?

Spriječavanje širenja novog korona virusa u Republici Srpskoj, izbjegavanje društvenih kontakata, okupljanje većeg broja ljudi i zabrinutost za zdravlje stanovništva doveli su do ubrzavanja digitalizacije radnih procesa i naglog razvoja „onlajn“ poslovne komunikacije u javnoj upravi koja je važna zbog ušteda vremena i novca. Dokumentacija se iz papirne forme prebacila na digitalnu, a kontakti sa strankama su svedeni na minimum.

Najbolji primjer za to je elektronske poreske prijave koja je omogućena ranijim postepenim uvođenjem u proces komunikacije sa korisnicima usluga Poreske uprave putem digitalnih servisa. Digitalizacija usluga u Poreskoj upravi Republike Srpske se u ovim vremenima pokazala jako značajna. Кada je prijetnja novim virusom korona bila evidentna u Republici Srpskoj, preporučili smo korisnicima bankarskih usluga u Republici Srpskoj da se ne izlažu rizicima i da svoje transakcije obavljaju putem digitalnih usluga elektronskog bankarstva.

Republika Srpska je u proteklom periodu radila na digitalnoj transformaciji, ali će sigurno ove okolnosti dovesti do značajnog iskoraka u tom pravcu.