Gvajana vidi referendum kao najavu aneksije i zatražila je od Međunarodnog suda pravde 14. novembra da zaustavi referendum.
Anglikanski vjernici u retko naseljenom selu u prašumi u Gvajani okupili su se nedavno da proslave praznik žetve, ali su se takođe molili za mir za svoju zajednicu usred onoga što vide kao egzistencijalnu pretnju. Njihovo selo Surama dio je gvajanskog regiona Esekibo - teritorije veće od Grčke i bogate naftom i mineralima za koje Venecuela tvrdi da su njene i o čijoj budućnosti namjerava da odluči na referendumu u nedelju, piše Asošiejted pres. Praktične i pravne implikacije glasanja, kojim se, između ostalog, traži da Esekibo postane venecuelanska država, ostaju nejasne, ali referendum je uznemirio stanovnike te oblasti.
"Molimo se, nadamo se i vjerujemo da se ništa loše neće desiti. Želimo da nastavimo da živimo mirnim životom u ovoj našoj prelepoj zemlji" - rekla je Lorin Alikok, koja je predvodila zajednicu tokom festivala žetve.Venecuelanski predsednik Nikolas Maduro uložio je velika sredstva u referendum, koristeći patriotsku retoriku da bi pokušao da privuče birače na birališta da odgovori na pet pitanja o teritoriji, uključujući da li sadašnjim i budućim stanovnicima te teritorije treba dati venecuelansko državljanstvo.
Gvajana vidi referendum kao najavu aneksije i zatražila je od Međunarodnog suda pravde 14. novembra da zaustavi referendum. Gvajanski zvaničnici vide Madurove napore kao egzistencijalnu pretnju bez presedana. Međunarodni sud pravde još nije donio odluku, ali čak i ako presudi protiv Venecuele, Madurova vlada namerava da održi izbore u nedjelju.Ova površina od 159.500 kvadratnih kilometara čini čak dve trećine Gvajane. Međutim, Venecuela je uvijek tvrdila da je Esekibo njena teritorija, jer je region bio unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda, a dugo je osporavala granicu koju su međunarodni arbitri odredili 1899. godine, kada je Gvajana još bila britanska kolonija, piše "Jutarnji.hr".
Posvećenost Venecuele da ostvari svoje teritorijalne pretenzije varirala je tokom godina. Interesovanje je ponovo pokrenuto 2015. godine kada je EkkonMobil objavio da je pronašao naftu i gas u ogromnim količinama kod obale Esekiba.
Koliko je to otkriće značajno za Gvajanu pokazuje se otkako je EkkonMobil počeo da eksploatiše nalazišta 2019. godine. Tako Svetska banka kaže da je prošle godine proizvodnja nafte u toj zemlji dostigla 278.000 barela dnevno. To je, logično, dalo snažan pomak zemlji, koja je postala najbrže rastuća ekonomija na svijetu. A brojke su, prema Svjetskoj banci, zaista nevjerovatne. Procjenjuje se da je BDP Gvajane u posljednje tri godine rastao po stopi od 42,3 odsto godišnje, a samo prošle godine realni BDP je porastao za čak 63,4 odsto, prema podacima Svetske banke. U ciframa po glavi stanovnika, to izgleda ovako – 2019. BDP po glavi stanovnika u Gvajani je bio samo 6.477 dolara, dok je 2022. porastao na 18.199 dolara.
BDP po glavi stanovnika prilagođen paritetu kupovne moći raste na čak 40.642 dolara, prema Svetskoj banci. Međunarodni monetarni fond otišao je korak dalje, procjenjujući da će na kraju 2023. iznositi čak 61.099 dolara po glavi stanovnika, čime će Gvajana biti 23. najbogatija zemlja na svijetu mjereno BDP (PPP) po glavi stanovnika. Ako ćete u toj statističkoj kategoriji tražiti bogatiju južnoameričku državu, nećete je naći. Koliko je ovo novo bogatstvo ravnomerno raspoređeno, drugo je pitanje.I da, ekonomski rast je bio podstaknut eksploatacijom nafte, ali je snažan rast započeo i u drugim sektorima privrede. Stoga nije nimalo čudno što je Maduro, čije su pogubne političko-ekonomske odluke (začinjene izdašnom dozom korupcije) svojevremeno dovele Venecuelu na ivicu propasti i gladi, bacio oko na teritoriju nekada bogatog susjeda . Dodatna ironija u cijeloj priči je činjenica da Venecuela ima najveće svjetske rezerve nafte, ali je Maduro to otkazao kriminalnim upravljanjem nacionalnom naftnom kompanijom, a svojevremeno ga je i Zapad teško udario sankcijama.
Najnovije poglavlje u sporu izazvalo je gnev među stanovnicima Esekiba, od kojih su većina autohtoni narodi, protiv vlade Gvajane, piše AP. Informacije o referendumu do njih su stizale uglavnom preko netačnih objava na društvenim mrežama koje su samo stvarale zabunu među Gvajanima. "Osjećamo se zapostavljeno kao ljudi ove zemlje. Trenutno se ništa ne radi za nas" - rekao je Majkl Vilijams, domorodački vođa sela Anai u Esekibu.
"Vlast dolazi samo kada želi naše glasove. Sada postoji ovaj spor. Niko nije tu da nam kaže: "To su problemi. Ovo može doći. Hajde da se pripremimo za to. Pregovaramo. Nadamo se najboljem. To nam niko neće reći" – kaže Vilijams.
O spornoj granici odlučivali su arbitri iz Britanije, Rusije i SAD. SAD su predstavljale Venecuelu na panelu dijelom zato što je venecuelanska vlada prekinula diplomatske veze sa Britanijom. Venecuelanski zvaničnici navode da su se Amerikanci i Evropljani urotili da prevarom zauzmu zemlju i tvrde da je sporazum iz 1966. o rešavanju spora efektivno poništio prvobitnu arbitražu. Gvajana, jedina zemlja u Južnoj Americi koja govori engleski jezik, smatra da je prvobitni sporazum legalan i obavezujući i zatražila je od svetskog suda 2018. da presudi o njemu kao takvom.
Birači u Venecueli će u nedjelju morati da odgovore da li se slažu "svakim sredstvima, u skladu sa zakonom, da odbace granicu iz 1899. i da li podržavaju sporazum iz 1966. "kao jedini važeći pravni instrument” za postizanje rješenja.
Moguć i rat?
Ono što celu situaciju čini još zabrinjavajućom, i to na mnogo širem nivou, jesu glasine da bi Venecuela mogla da pošalje trupe u Gvajanu – pa započnite rat.
Defense blog piše da je brazilsko ministarstvo odbrane donelo odluku da rasporedi trupe na severnu granicu (Brazil ima granicu i sa Venecuelom i sa Gvajanom) kao mjeru predostrožnosti zbog rastućih tenzija između Venecuele i Gvajane i mogućnosti da Maduro pokuša. da pripoji spornu teritoriju. Isti izvor navodi da brazilski obaveštajci vjeruju da bi Karakas mogao da pošalje trupe u Gvajanu narednih dana.
U međuvremenu, stanovnica Esekiba Žaklin Alik ima jedno pitanje za venecuelanske glasače: „Zašto biste želeli da uzmete nešto što vam ne pripada?“
(Mondo/M. Š.)