Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je pokrenuo pitanje aneksije Grenlanda, tvrdeći da je ostrvo neophodno SAD iz bezbjednosnih razloga, što je izazvalo oštre reakcije Grenlanda, Danske i evropskih saveznika.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je predložio aneksiju Grenlanda, nakon što je danska premijerka pozvala da „prestane sa prijetnjama“ u vezi sa tim ostrvom.
Obraćajući se novinarima, Tramp je rekao da su Sjedinjenim Američkim Državama "potrebni Grenland iz ugla nacionalne bezbjednosti“.
Tramp je u više navrata pominjao mogućnost da poluautonomna danska teritorija postane dio SAD, navodeći njen strateški značaj za odbranu, kao i bogatstvo mineralnih resursa.
Oštra reakcija Grenlanda: "Dosta je bilo"
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nielsen reagovao je porukom „dosta je sada“, ocijenivši ideju američke kontrole nad ostrvom kao "fantaziju“.
"Nema više pritisaka. Nema više insinuacija. Nema više fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za razgovore. Ali to mora da se odvija kroz odgovarajuće kanale i uz poštovanje međunarodnog prava“, poručio je Nielsen.
Danska: SAD nemaju pravo na aneksiju
Ranije je i danska premijerka Mete Frederiksen izjavila da "Sjedinjene Države nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije Kraljevine Danske“.
Frederiksen je dodala da je Danska, "a samim tim i Grenland“, članica NATO-a i da su obuhvaćeni bezbjednosnim garancijama Alijanse, ističući da već postoji sporazum o odbrani koji SAD omogućava pristup ostrvu.
Izjava danske premijerke uslijedila je nakon što je Kejti Miler, supruga jednog od Trampovih viših savjetnika Stivena Milera, objavila mapu Grenlanda obojenu bojama američke zastave uz natpis "USKORO“.
Na objavu je reagovao i danski ambasador u SAD, koji je uputio "prijateljski podsjetnik“ da su dvije zemlje saveznice i da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Strah od upotrebe sile nakon događaja u Venecueli
Razmjena poruka oko budućnosti Grenlanda dolazi u trenutku pojačanih tenzija, nakon velike vojne operacije protiv Venecuele, tokom koje su američke snage privele njenog predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu, prebacivši ih u Njujork.
Tramp je potom izjavio da će SAD "upravljati“ Venecuelom i da će američke naftne kompanije "početi da zarađuju novac za tu zemlju“.
Ovi događaji ponovo su probudili strahove da bi SAD mogle razmotriti i upotrebu sile kako bi obezbijedile kontrolu nad Grenlandom - mogućnost koju Tramp ranije nije isključio.
Strateški značaj Grenlanda
Tramp tvrdi da bi uključivanje Grenlanda u sastav SAD služilo američkim bezbjednosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja na Arktiku i bogatih nalazišta minerala ključnih za visokotehnološke industrije.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje posebnog izaslanika za Grenland izazvala je negodovanje u Danskoj.
Samouprava i stav stanovništva
Grenland ima oko 57.000 stanovnika i od 1979. godine uživa visok stepen samouprave, dok su pitanja odbrane i spoljne politike i dalje u nadležnosti Danske.
Iako većina stanovnika Grenlanda podržava eventualnu nezavisnost od Danske, istraživanja javnog mnjenja pokazuju snažno protivljenje ideji da ostrvo postane dio Sjedinjenih Država.
Britanija i EU odbacuju Trampove tvrdnje
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je za BBC da samo Danska i Grenland mogu odlučivati o budućnosti te teritorije.
"Grenland i Kraljevina Danska moraju odlučiti o budućnosti Grenlanda i samo Grenland i Kraljevina Danska“, rekao je Starmer.
Posebno se oglasila i Evropska unija, odbacujući Trampovu tvrdnju da EU "treba“ da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
Glavna portparolka Evropske komisije Paula Pinho rekla je za BBC da to "svakako nije stav EU“, dodajući da joj nisu poznati bilo kakvi razgovori sa SAD na tu temu.
(BBC/Mondo)
