Evropa će još godinama zavisiti od ruskog gasa i ne postoje kratkoročna rješenja koja bi smaljila tu zavisnost.
To je procjena grupe najrazvijenijih svjetskih država Grupe 7 (G7).
Američki gas iz škriljaca biće na raspolaganju Evropi tek na kraju desetleća, kad će biti moguće da se uvozi tankerima preko okeana, ali će i tada to biti skuplje nego gasovodom iz Rusije.
"Ne poznajem nikoga ko bi mogao reći kako bi se evropska zavisnost o uvozu ruskog gasa mogla promijeniti u kratkom roku", upozorio je njemački ministar privrede i energetike Sigmar Gabriel.
Italija i Francuska naglasile su da podržavaju projekat gasovoda Južni tok, kojim bi se gas iz Rusije dopremao na jug EU, zaobišavši Ukrajinu.
Evropa će nastojati da poboljša energetsku efikasnost i razvije širu mrežu snabdijevanja energijom, uključujući tečni naftni gas (TNG, engl. LNG), obnovljive izvore energije i nove gasovode.
Trećina gasa koji se uvozi u Europu dolazi iz Rusije, a polovina od toga doprema se preko Ukrajine, koja se sa ruskim Gaspromom ne može dogovoriti o cijeni plina u dugovima.
Analitičari uočavaju da na sastanku G7, i pored povremene oštre retorike, nisu donesene odluke o pooštravanju sankcija pripadnicima ruske elite. To je prepušteno ministrima vanjskih poslova i predsjednicima vlada.
Takođe, primjećeno je da SAD i Velika Britanija imaju mnogo oštriju retoriku prema Moskvi, dok Njemačka stavlja naglasak na diplomatiju.
Istovremeno, Italija, koja gotovo u potpunosti zavisi od uvoza energije, nastoje da proširi izvore snabdijevanja.
Uz Južni tok, Italija sada još veću važnost pridaje Transjadranskom gasovodu, kojim bi se gas iz Azerbajdžana dopremao u Italiju preko Grčke i Albanije.
Politički analitičari podsjećaju da su Austrija i Bugarska odbacile bilo kakvo zaustavljanje projekta Južni tok, koji zagovara Evropska komisija, i da insistiraju na početku radova, jer imaju ogromne poslovne mogućnosti i ulaganja.
(Srna, foto: Wikimedia)
