Jerinić: Nije mi dozvoljeno da položim vijenac na spomen-kosturnicu | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Jerinić: Nije mi dozvoljeno da položim vijenac na spomen-kosturnicu

Autor Dragana Božić
Autor Dragana Božić

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da mu danas nije dozvoljeno da položi vijenac na spomen-kosturnicu i obrati se povodom obilježavanja 105 godina od internacije Srba u logor u Doboju, gradu koji decenijama gaji i čuva sjećanje na te mučenike i stradalnike.

Izvor: Grad Doboj

Jerinić je rekao da on, kako god se zvao i kojoj političkoj opciji pripadao, ovaj čin osjeća kao patriotski dug, obavezu i poštovanje prema precima, te je upitao kome je uopšte bilo potrebno da baca i sjenku skandala iznad kostiju tih žrtava, javlja Srna.

On je podsjetio da je dobojski logor, jedno od tri najveća stratišta Srba u Velikom ratu, dugi niz godina bio prekriven velom zaborava i zanemarivanja, a da je tek sedamdesetih godina dobojski publicista Duško Paravac napisao knjigu o tome da je Doboj bio sjedište prvog koncentracionog logora moderne Evrope 20. vijeka.

Krajem osamdesetih godina na činjenicu genocida nad srpskim narodom u tom logoru, napomenuo je, pažnju je počeo skretati tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije, koji je pozvao da se na mjestu logorske kapije, kod današnje željezničke stanice, podigne spomen obilježje stradalnicima.

Jerinić je naveo da je tek poslije završetka otadžbinskog rata Doboj počeo da skida veo zaborava sa logora i da je tadašnji načelnik opštine Obren Petrović ustanovio redovnu manifestaciju koja je podrazumijevala parastos za 12.000 mučki umorenih žrtava, mahom žena, djece i staraca, nakon čega je polagano cvijeće i prisluživane svijeće na spomen-kosturnici podignutoj i osveštanoj 1938. godine.

"Čitav niz godina ovu komemorativnu svečanost održavali smo na lokalnom nivou, trudeći se da republičkim zvaničnicima ukažemo na njen značaj. Istovremeno je uporno ponavljan poziv vladike Vasilija da se podigne spomenik na željezničkoj stanici", rekao je Jerinić.

Apel je najzad urodio plodom 2015. godine kada je donijeta odluka Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, da se 27. decembar, datum početka internacije 1915. godine, uvrsti u kalendar značajnih datuma.

"Nažalost, to je bilo sve od resornog ministarstva. I dalje je nastavljena praksa da gradske vlasti Doboja organizuju i bukvalo sve pripreme, a delegacija Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite, nekada s ministrom na čelu, nekada ne, dolazila je iz Banjaluke s vijencima, obavila ceremonijal i to je bilo to", istakao je Jerinić.

On odgovorno tvrdi, jer je, kako je rekao, bio prisutan sastancima i dogovorima, da je od predsjednika Pododbora za obilježavanje značajnih istorijskih događaja Velimira Dunjića zahtijevano da sve pripreme.

Podsjetio je da je u nekoliko navrata u Centru za kulturu pripremana akademija uz učešće kulturno-umjetničkog programa i svih pratećih elemenata, a kompletne troškove i organizacija obavljali su oni u Doboju.

"Ministrovo je bilo samo da se pojavi. Vrhunac svega je bio potencijalni spomenik, oko koga su pregovori vođeni nekoliko godina. Činjenica je jedna jedina, tačna i neporeciva - tadašnji gradonačelnik Obren Petrović je presjekao raspravu, izdvojio pola miliona KM iz budžeta i spomenik je ugledao svjetlo dana 1. jula 2016. godine", naveo je Jerinić.

On je dodao kako je o trošku i organizaciji grada Doboja na prigodnoj manifestaciji bio je i ministar rada koji je dočekan kao uvaženi gost.

Jerinić je rekao da je, "istini za volju delegacija Ministarstva rada posljednjih godina dovodila četiri glumca u uniformama srpskih vojnika Velikog rata, malu govornicu i dvije zastave, koje bi instalirali za vrijeme polaganja vijenaca na spomen-kosturnicu" budući da je "trebalo opravdati troškove iz budžeta namijenjene za ovo obilježavanje, u visini od 5.000 KM, bez goriva i dnevnica".

Stoga, kaže, svakom normalnom čovjeku je shvatljivo njegovo ogorčenje današnjim događajem. 

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE