Kristijan Šmit je u govoru povodom posljednjeg obraćanja Angele Merkel pred evropskim parlamentom, zahvalio Merkelovoj na njenom angažmnu u BiH i na zapadnom Balkanu, kao i SAD-u na pomoći u uspostavljanju Dejtonskog sporazuma.
"Dobro je da su se Sjedinjene Američke Države vratile. Mi Evropljani ćemo dati naš doprinos bilo na Baltiku ili Balkanu ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu," rekao je Šmit.
"Ni 500 kilometara odavde žive ljudi u jednom predivnom dijelu Evrope koji sanjaju da budu dio Evrope, da žive u miru i da imaju šansu za bolji život. Ja ću 1. avgusta stupiti na dužnost visokog predstavnika u Sarajevu u BiH. Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema Zapadnom Balkanu," rekao je između ostalog Šmit.
Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.
"Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršna ovlaštenja ove kancelarije, koji je i dalje potreban," rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne "non-papere" proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje.
Zločin u Srebrenici je nazvao "monstruoznim genocidom", a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.
"Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo," rekao je Šmit.
Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.
Podsjećamo, Savjet za impelemtaciju mira (PIC) imenovao je Šmita za nasljednika Valentina Incka, ali Rusija kao članica PIC-a se nije složila s tom odlukom.
U Republici Srpskoj napominju da je institucija visokog predstavnika uvedena Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma u kojem je napisano da će strane /Srbija, Hrvatska, Republika Srpska, Federacija BiH i zajednički nivo BiH/ dogovoriti i predložiti Savjetu bezbjednosti kandidata, koji će rezolucijom imenovati to usaglašeno lice.
(Agencije/Mondo)
