U Banjaluci će danas biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se raspravljati o davanju agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH.
Poslanici će razmatrati Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju Odluke o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH štetnom po vitalne interese Republike Srpske.
Dodik je dostavio poslanicima NSRS obrazloženje svoje odluke da, na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH 2. septembra, glasa protiv odluke o davanju agremana amabasadoru Njemačke. On smatra da je spoljna politika Savezne Republike Njemačke, posebno od 2021. godine, "upadljivo usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje".
Posebno je izdvojio rezoluciju Bundestaga koja je usvojena u julu ove godine.
"Dodatno se produbio jaz i ogolila otvoreno favorizovanje strana, tj. jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno. Ova, po stabilnost BiH opasna rezolucija, čak predviđa i promjenu sistema u BiH, zalažući se ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje. Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju RS, a ja, kao legitimni predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, ne mogu da prihvatim imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed znam da dolazi da sprovodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom", kazao je Dodik.
O čemu je rezolucija Bundestaga?
Rezolucija pod nazivom "Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost" kojom se od vlade traži intenziviranje angažmana u BiH, usvojena je posljednjeg radnog dana njemačkog parlamenta Bundestaga uoči ljetne pauze. Rezolucija nije obavezujuća za njemačku Vladu.
Bundestag je velikom većinom glasova odobrio ponovno učestvovanje njemačkih vojnika u sklopu misije Evropske unije EUFOR-a "Althea" u Bosni i Hercegovini.
Usvojena je glasovima socijaldemokrata, liberala i zelenih kao stranaka vladajuće koalicije te demohrišćanske Unije CDU/CSU. Desničarski AfD i stranka "Ljevica" su odbacile rezoluciju, ali i potrebu slanja vojnika u BiH.
U nacrtu rezolucije doslovno stoji: "Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentalizuju navodne etničke razlike, a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći."
Međutim, kasnije se pažnja skreće samo na ponašanje Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZ BiH), "koje je usmjereno uništenju BiH kao države i domovine različitih naroda", a posebno je okrivljena Republika Srpska.
"Secesionističke tendencije i stalni napadi na državne institucije od strane Vlade Republike Srpske nastavili su da potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine. Ova politika zahtijeva odlučan otpor Evropske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice. Podrška snagama podjela u regionu od strane predsjednika Rusije Vladimira Putia nije za potcjenjivanje. Dejtonski mirovni sporazum dao je značajan doprinos jer od 1995. godine nije bilo ozbiljne eskalacije nasilja. Međutim, ostavio je zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i etničke podjele produbljene ratom teže da se pojačaju, a ne prevaziđu".
"Odbaciti princip legitimnog predstavljanja"
Navodi se da je još uvek je neriješen zadatak da se zemlji kroz ustav da pravo glasa i obezbijedi ravnopravnost svih građana prema presudama Evropskog suda za ljudska prava.
"Trebalo bi odbaciti takozvani „princip legitimnog predstavljanja“.Poslaničke grupe koje podnose rezoluciju zabrinute su da će susjedne zemlje uticati na reformu izbornog zakona. Stvaranje trećeg entiteta bi takođe ugrozilo teritorijalni integritet zemlje, kao i pomirenje i suočavanje sa ratnim zvjerstvima ali i cilj pluralističkih građanskih snaga, koje se suprotstavljaju nacionalizmu i korupciji. Mora im se dati veća podrška i moraju se uključiti u pregovore i procese donošenja odluka".
Savezna Republika Nemačka i Evropska unija, navodi se, nastavljaju da podržavaju svoje obećanje o pouzdanoj perspektivi pristupanja EU za sve države u regionu Zapadnog Balkana. Ovim prijedlogom Bundestag treba da pokaže svoje interesovanje za dalju integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
"U tom cilju, Bundestag bi posebno trebalo da pozove političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine na deeskalaciju i demontažu unutrašnjih tenzija i da nastave da se zalažu za Evropsku uniju. Sankcije u bliskoj saradnji sa SAD i Velikom Britanijom treba da budu usmjerene ka onim licima i institucijama koje podrivaju zemlju i ugrožavaju bezbjednost".
Rezulocija poziva politička rukovodstva Srbije i Hrvatske "da se distanciraju od nacionalno-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini".
Od savezne Vlade traži se da jače podrži Kancelariju OHR-a (Kristijana Šmita), da se podrži približavanje zemlje NATO-u, nastavi „Berlinski proces“ i pruži tehnička podrška za izbore na jesen 2022.
Ko je sve nacionalista u BiH? Izetbegović, po Bundestagu, nije
U rezoluciji poslanici Bundestaga traže da se njemačka vlada na nivou Europske unije založi i za to da se osobe, institucije i preduzeća koje "potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH" podvrgnu sankcijama.
Rezolucija je dijelom izazvala spor unutar samog socijaldemokratskog kluba SPD-a (predlagača), pisao je tada Dojče vele. Poslanik Josip Juratović je zahtjevao da se uz imena Milorada Dodika i Dragana Čovića u rezoluciju uvrsti i ime Bakira Izetbegovića kao predstavnika treće nacionalističke struje koja onemogućava napredak zemlje, što je međutim odbijeno. U raspravi koja je prethodila usvajanju rezolucije SPD-ov poslanik Kristijan Peri je spomenuo i Bakira Izetbegovića kao nosioca nacionalističke politike.
(Mondo)
