Željka Cvijanović: Republici Srpskoj ne mogu ništa politički, pa pokušavaju finansijski!

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je strani faktor shvatio da Republici Srpskoj politički ne može ništa i sada na sve moguće načine pokušava da je finansijski uruši, ali da predstavnici Srpske sklapaju partnerstva i ne zav

Cvijanovićeva je istakla da predstavnici Republike Srpske uopšte nisu naivni i za njihove obračune godinama se spremaju i prave partnerstva.

“Mi ne zavisimo od njih, samo pokazujemo koliko su nedosljednji u tome što hoće nešto da uskrate Republici Srpskoj pod pretpostavkom da će nas kazniti zato što ne valjamo, a traže da smo na evropskom putu”, rekla je Cvijanovićeva i istakla da je to demotivišuće.

Cvijanovićeva je naglasila da treba vjerovati u ono što se radi, biti posvećen Republici Srpskoj, koja je preživjela toliko izazova, ali ne treba biti naivan i misliti da ih neće biti ubuduće.

“Od snage institucija i narodne volje zavisiće konačni ishodi. Uvijek sam vjerovala da, i naši ljudi i institucije razumiju šta su njihovi zadaci i da je dobro da se držimo zajedno. Biće dobro”, poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je podsjetila da institucije Republike Srpske ne priznaju Kristijana Šmita, kao i njeni građani jer nije došao na poziciju proceduralno, napomenuvši da iza njega postoji mašinerija koja ga koristi da bude alat međunarodnog intervencionizma, ali smatra će se iz toga izaći.

Ona je navela da joj nije neležerno odlaziti u Predsjedništvo BiH jer zna procedure i kako može čemu “doskočiti”. “Znam o čemu postoji dogovor i nije problem da se nešto pusti. Uvijek me začudi ta neka strast, želja, nepodnošenje, mržnja i kako to već ide protiv Republike Srpske, ali od tih ljudi ne zavisi kako će biti u Srpskoj”, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da oni treba da se bave spoljnom politikom, ali da se i u toj sferi opet bave zloupotrebom i koriste tu pozornicu da šire priču kako ne valja Republika Srpska i njeno rukovodstvo, kako ne valja predsjedik Milorad Dodik.

Ona je napomenula da je Dodik Republiku Srpsku učinio svjesnom svih tih zamki, te da zato napadaju na njega.

Govoreći o odnosu sa partijama iz FBiH na nivou BiH, Cvijanovićeva je istakla da to nije koalicija, nego vladajući blok, te napomenula da neke ne treba brinuti šta se radi mimo tog nivoa.

“Oni su pod pritiskom svoje javnosti, još i pod pritiskom SDA, za koju neke zapadne sile misle da su sklonile, ali očito nisu. SDA ima duboku državu, kakvu i oni imaju u svojim državama i to je prosto splet pogrešnih procjena”, rekla je Cvijanovićeva.

Za nedavni sastanak u Konjicu, Cvijanovićeva je rekla da su drugoj strani ponudili 14 prioriteta, jer su “veliki Evropejci” i stalno pričaju kako treba ići u EU.

“Hajde da to riješimo. Tu je i Ustavni sud i elegantno izađemo od teme kojom se bave, a nemaju sa njom ništa. Onda oni kažu da ih ucjenjujemo”, rekla je Cvijanovićeva za prnjavorsku Televiziju “K3”.

Govoreći o saradnji Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, Cvijanovićeva je navela da ta saradnja postoji samo u njenom slučaju jer sarađuje sa srpskim ministrima, te poslanicima u Predstavničkom domu i srpskim delegatima u Domu naroda.

Ona je navela da ta saradnja ne postoji u slučaju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića koji se nastoji pokazati da je nivo iznad, te da i kod njih postoji diskonekcija po mnogim oblastima.

Cvijanovićeva je rekla da u trećem slučaju postoji potpuna diskonekcija jer je tu čovjek koji je izabran kao hrvatski član Predsjedništva /Željko Komšić/, a ne priznaje ga najveća hrvatska partija koja sjedi u Savjetu ministara.

Odgovarajući na pitanje da li ima osjećaj da je Komšić “palicu ekstremizma” prepustio Bećiroviću, ona je rekla da je to moguće, možda, kada bi se poredilo sa nekim prošlim mandatom. “Ja i političke protivnike poštujem jer svako ima svoje mišljenje, a gdje ćemo se naći oko nečega - naći ćemo se ako je suđeno i ako hoćemo”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o imovini, Cvijanovićeva je rekla da je jedan od razloga kampanje za uzimanje imovine Srpskoj stvaranje “vlade BiH” umjesto Savjeta ministara.

“Te aspiracije da se Savjet ministara transformiše neku pravu vladu postoje već decenijama. U suštini, Savjet ministara je pomoćni organ Predsjedništva BiH, servis”, podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da te tendecije postoje, ne samo preko imovine, nego se na svaki mogući način pokušava nadodati nivou BiH i zajedničkim institucijama nešto što nisu dobili po Ustavu.

“I ove, 2023. godine, neki neizabrani stranac, sve i da je legalan i legitiman, mijenja krivični zakon... Zašto oni ljudi u parlamentu idu na posao, ako čovjek dođe i mijenja zakon?”, upitala je Cvijanovićeva i naglasila kako je to ponižavajuće jer su poslanike izabrali građani.

BiH predodređena da se održava u statusu eksperimenta

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se u okviru BiH živi u određenim nesređenim odnosima, što pokazuje i inicijativa bošnjačkog člana Denisa Bećirovića.

Komentarišući zahtjev Bećirovića za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva povodom, kako je naveo, “eskalacije napada” organa Republike Srpske na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i “ugrožavanja ustavnopravnog poretka BiH”, Cvijanovićeva je rekla da on obožava da priča protiv Srpske pa bi i tu sjednicu za to iskoristio.

Prema njenim riječima, Bećirović pokušava da plasira neku temu i pozicionira sebe kao nekoga ko je promoter određene teme.

“Ali, to nije tema kojom treba da se bavi Predsjedništvo BiH. Ima mnogo stvari o kojima treba da se bavi, a ne bavi se”, rekla je Cvijanovićeva za prnjavorsku Televiziju “K3”.

Ona je podsjetila da je Bećirović na prošloj ili pretprošloj sjednici Predsjedništva uspio, na neki način i tražio da se razvodni priča o tome kako da se napravi raspodjela u okviru Oružanih snaga BiH samo da bi spriječio da Srbin bude na čelu zajedničkog štaba.

Na taj način se, kaže, takve stvari pokušavaju gurnuti u stranu, kupiti vrijeme i spriječiti da srpski kadrovi dođu na pozicije koje im pripadaju.

“U slučaju da dođe do nekih zaključaka da bi druga dva člana Predsjedništva mene preglasala ili delegirali neku stvar te vrste protiv Republike Srpske, to nema nikakav značaj, ni upotrebnu vrijednost sa aspekta šta bismo trebali da radimo u budućnosti”, istakla je Cvijanovićeva, te dodala da ovo ne bi značilo nikakvu obavezu za Republiku Srpsku i njene institucije i nju kao člana Predsjedništva.

Ona je istakla da je uložila trud da se stvari postave racionalno i da se ide sa onim u vezi sa čim postoji saglasnost, kao što su određeni projekti koji znače nešto za građane Republike Srpske i Federacije BiH.

Cvijanovićeva kaže da je sve ovo teško ispuniti jer jedan član Predsjedništva svoj mandat troši da hoda po svijetu i priča protiv Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika i tako pokazuje nedostatak kapaciteta da sjedi i razgovara o ozbiljnim stvarima u okviru BiH.

Ona smatra da se ovakvim ponašanjem umanjuje kapacitet samog Predsjedništva BiH, u kojem je svako jasno pozicioniran, dok je njena pozicija vezana za Republiku Srpsku i toga je svjesna.

Cvijanovićeva je naglasila da ona stoji uz Republiku Srpsku, ali da nema lošu namjeru ni prema kome drugome, te da se, kada ide na putovanja, trudi da ukažem šta su to problemi.

Ona je rekla da je veći problem u BiH to što su pojedinci navikli da budu u stalnoj sprezi sa strancima i očekuju od njih podršku i da im kreiraju politiku, dok u Republici Srpskoj imaju odnos da svi treba da budu partneri, podsjetivši kako se intervencijom nekih ambasadora kvarila postignuta saglasnost na domaćem terenu.

Republika Srpska smatra da politički život u okviru BiH, kako kaže, treba da bude u skladu sa Ustavom i da svaki nivo vlasti obavlja svoje poslove iz domena kako je to ustavno propisano, te da je potrebna međusobna saradnja i da niko nikoga ne treba da koči i uzurpira nadležnosti, dok je s druge strane suprotstavljen koncept koji govori da treba da se blokira sve što se odnosi na Srpsku.

“Sad imate nekog Bećirovića koji je izabran u FBiH i nema veze sa Srpskom koja nije njegova izborna jedinica, a on bi kroz neke zaključke Predsjedništva da kobajagi naređuje nešto predsjedniku Srpske i Vladi”, naglasila je Cvijanovićeva, te dodala da takvi pojedinci žele centralizovanu BiH u kojoj će neko biti dominantan, a ostali manjina.

Govoreći o ponašanju stranaca, Cvijanovićeva je istakla da oni mnogo toga razumiju, ali kada nastupaju kao predstavnici nekih zemalja i organizacija, onda povuku ručnu i čuvaju se, jer uvijek od jakog ima jači na međunarodnoj sceni.

Kada je riječ o 14 prioriteta, ona je dodala da je u okviru toga važna reforma Ustavnog suda BiH koja se zahtijeva, podsjetivši da su i sami Evropljani mnogo puta govorili da nije normalno da stranci upravljaju procesima u kojima domaće institucije treba da se pozicioniraju kao domaće.

Ona je rekla da Republika Srpska nudi paket, a FBiH kaže da je to ucjena, dok EU stidljivo ćuti, ne smije reći da je važno da se reformiše Ustavni sud, da se zahvali stranim sudijama i da konačno BiH postane sama odgovorna za svoje procese.

Prema njenim riječima, poluge stranog intervencionizma koji želi da se zadrži u BiH su OHR i strane sudije u Ustavnom sudu BiH sa bošnjačkim sudijama koje imaju ratnu i političku prošlost i čine siguran glasački blok koji preglasava ostale, što je nenormalno.

Cvijanovićeva kaže da su alati stranog intervencionizma prouzrokovali veliku krizu u BiH, te da je narodu u Srpskoj dosadilo da budu maltretirani.

“Oni sa predumišljajem urušavaju stabilnost BiH i čuvaju mehanizme stranog intervencionizma iako je to suludo, nenormalno i neevorpski i ne odgovara ni kretanju ka EU i demokratskom ambijentu”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da Srpska ništa nije blokirala i da traži da se nešto reformiše i reguliše zakonski, što ne predstavlja nikakav problem. “Njihovo nastojanje je da prave drugi ustavni ambijent mimo zvanične i formalne promjene Ustava”, rekla je Cvijanovićeva, istakavši da je sve to licemjerno, nedosljedno i pokvareno.

Cvijanovićeva je podsjetila da je Ustavni sud BiH 2006. godine rekao da neko da bi bio visoki predstavnik mora da bude verifikovan u Savjetu bezbjednosti, a od Srpske se traži da se poštuju takve odluke, dok ih oni sami ne poštuju.

Kada je zemlja suverena, Cvijanovićeva je navela da tada nema visokih predstavnika, ni stranih sudija, niti bi ambasadori mogli da pokušavaju da kažu šta da se radi, ali je istakla da je BiH predodređena da se održava u statusu nekog eksperimenta.

Ona smatra da bi BiH mogla da bude uspješnija zemlja da se domaći političari razumiju i pričaju jedni sa drugima.

(Srna)