U Hrvatskoj ce Srba ostati samo u knjigama Popis ce biti katastrofa i za Srbe i za Hrvate

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Region

U Hrvatskoj će Srba ostati samo u knjigama: "Popis će biti katastrofa, i za Srbe i za Hrvate"

Autori mondo.rs Autori Georgi Mitev Šantek
Autori mondo.rs Autori Georgi Mitev Šantek

Filip Škiljan, naučni saradnik hrvatskog Instituta za migracije i narodnosti kaže da će popis stanovništva pokazati demografsku katastrofu, najavljuje katastrofalne rezultate sljedećeg popisa u Hrvatksoj, i to ne samo za srpsku zajednicu.

Izvor: Mondo/Danijela Pašić

Da li će to Srbi ostati zabilježeni samo kao akteri u hrvatskim knjigama, ili se slična sudbina sprema i sami Hrvatima, govorio je portal hrvatskog nedjeljnika na srpskom "Novosti" Filip Škiljan, naučni saradnik hrvatskog Instituta za migracije i narodnosti.

U izdanju Srpskog narodnog vijeća (SNV), Županijskih manjinskih veća, SKD Prosveta i Zajedničkog veća opština, unazad nekoliko mjeseci pojavile su se knjige vezane uz prošlost Srba Imotske krajine, Koprivničko-križevačke županije i sela Ostrova kod Vukovara.

Govoreći o značaju knjiga o prošlosti Srba na određenim područjima, Škiljan koji je autor niza knjiga ostvarenih u saradnji sa SNV-om i županijskim većima, kaže oni kroz ta izdanja saznaju podatke o svojoj prošlosti i doprinosu koji su davali kroz istoriju.

Definitivno bi, ističe, trebalo pisati više takvih knjiga, upravo zato da Srbi i pripadnici drugih manjina, ali i većinskog naroda, više saznaju o istorijskom značenju Srba u Hrvatskoj.

Škiljan navodi da te knjige svakako pomažu mlađim generacijama u očuvanju identiteta jer kad ih pročitaju, ponosni su što su potomci ljudi koji su s hrvatskim stanovništvom gradili istoriju različitih područja.

Ali, koliko će odnsno i da li će, tih sljedećih generacija biti, Prema riječima Škiljina, od posljednjeg rata mnogo je manji broj stanovnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, što se vidi već u popisu stanovništva iz 2001. godine. A sljedeći, koji dolazi dogodine, biće katastrofalan.

Značajan broj Srba nakon 'Oluje' izbjegao je iz Hrvatske u Srbiju, BiH, ali i u istočnu Slavoniju, kaže Škiljin i dodaje da se malo ljudi vratilo, a mnogobrojna sela su ostala pusta, što je posebno izraženo u zapadnoj Slavoniji.

U požeškom i pakračkom kraju i oko Voćina, ističe, u neka se sela niko nije vratio ili su oni koji se vratili pomrli ili su se odselili, a kako nema perspektive da se ljudi vrate, ta se sela neće obnoviti.

Na pitanje koliko je rašireno prikrivanje nacionalne pripadnosti Srba od njih samih, Škiljin u izjavi za nedjeljnik kaže da je etnomimikrija prisutna kod Srba tamo gdje nisu u većini.

"Ne izjašnjavaju se kao Srbi, ne osjećaju se ugodno, smatraju da će ih okolina loše gledati, a to je često u velikim gradovima. Deca iz nacionalno mješovitih brakova u najvećem broju slučajeva će biti pripadnici većinskog naroda, dok u malim sredinama, gdje su Srbi u većini, staračko stanovništvo odumire i ne postoji mogućnost demografske obnove, što se vidi na Kordunu, u Baniji, Lici i zapadnoj Slavoniji", ukazuje Škiljin.

A na pitanje o tome šta će, po njemu, pokazati popis stanovništva 2021. godine, Škiljin kaže da će on pokazati ne samo demografsku katastrofu za srpsku zajednicu nego i za većinski narod.

"Prema podacima o županijama koje je Hrvatska privredna komora objavila 2019, samo u Sisačko-moslavačkoj županiji je broj stanovnika od 2011. do 2017. smanjen sa 172.439 na 152.546.

To je manje za 20.000 stanovnika ili jedan veći grad i poprilična je brojka za zemlju koja ima tek četiri miliona stanovnika.

Zbog odsustva povratka i odumiranja staračkog stanovništva 2011. je 150 nestalih sela, a u popisu naredne godine biće ih još više, naveo je on.

Prema njegovim riječima, masovna iseljavanja, mali priraštaj i veliki mortalitet uticaće na demografsku sliku na mnogim područjima.

(MONDO/Agencije)

PROČITAJTE I OVO

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE