Jedna od preporuka jeste da za suočavanje sa trenutnim tržišnim šokovima BiH treba politike kojima se štite najranjivije društvene kategorije, putem reformi koje podstiču rast.
Svjetska banka predstavila je danas u Sarajevu redovni ekonomski izvještaj za zemlje zapadnog Balkana pod nazivom "Nakon krize", u kojem je procijenjeno da će realna proizvodnja, nakon "robustnog" rasta u BiH u prošloj godini od 7,5 odsto, u ovoj godini biti korigovana na oko četiri odsto.
"Ekonomski učinak svih šest ekonomija zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta", navodi se u izvještaju Svjetske banke.
U izvještaju je navedeno da te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.
Jedna od preporuka jeste da za suočavanje sa trenutnim tržišnim šokovima BiH treba politike kojima se štite najranjivije društvene kategorije, putem reformi koje podstiču rast.
U izvještaju se ističe da veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice, a tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.
"Iako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu", rekao je danas novinarima u Sarajevu šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Kristofer Šeldon.
Šeldon je istakao da će čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i spoljne potražnje, imati uticaje na izglede za BiH.
Prema njegovim riječima, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju.
Šeldon smatra da tekuća kriza, takođe, naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljovodonika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje.
Viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak pozdravila je nastavak oporavka nacionalnih ekonomija i rast zaposlenosti u regionu, ali je kao ozbiljne probleme navela inflaciju, više kamatne stope, deficit tekućih računa, što će, upozorila je, dugoročno gledano biti neodrživo.
"Svjetska banka zabrinuta je rastom inflacije zbog velikog uvoza hrane i energenata, kao i zbog trgovinskog deficita", navela je ona.
Prema njenim riječima, izgled za rast BiH ostaje pozitivan, ali uz domaće i spoljne rizike, kao što su povećana politička neizvjesnost, dalje fiskalne potrebe za ublažavanje uticaja energetske krize, proces pridruživanja EU i kašnjenje reformi, te novi krug pandemije i eventualni nedostatak vakcina, dok se spoljni rizici odnose na dalje poremećaje u trgovini i investicijama, usporavanje globalnog rasta i troškova finansiranja, kao i poremećaj regionalne trgovine zbog zabrane izvoza.
Prema njenim riječima, prognozirani rast od četiri odsto neće biti dovoljan za sprovođenje strukturalnih reformi u BiH, jer "rast vođen potrošnjom, a ne investicijama, ne može biti dugoročan".
U izještaju se navodi i da se u ovoj godini na tržište rada vratilo više žena nego muškaraca, a nezaposlenost mladih i dalje je prisutna.
Fiskalni prihodi su revidirani, uz značajno povećanje konsolidovanog fiskalnog deficita u 2020. godini.
Uz povećanje uvoza robe, deficit tekućeg računa naglo je povećan na 4,8 procenata BDP-a u prvoj polovini ove godine sa 2,8 procenata BDP-a u istom periodu lani.
Predviđa se da će spoljni deficit u ovoj godini biti povećan na 3,1 procenat BDP-a, sa 2,6 odsto u prošloj godini.
U izvještaju je konstatovano da je bankarski sektor u BiH dobro kapitalizovan i njegova profitabilnost se povećava i u ovoj godini.
Uzimajući u obzir poremećaje na tržištu energije zbog rusko-ukrajinskog sukoba, predviđa se da će inflatorni protisak trajati duže nego što se prvobitno očekivalo, tako da se inflacija, koja je u jednom momentu u domenu potrošačkih cijena i cijena hrane dostigla 16 procenata, predviđa na oko 11 odsto.
Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za zapadni Balkan predstavlja niz izvještaja o ekonomskim kretanjima u BiH, Srbiji, samoproglašenom Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
SRNA
