Ingolštat, grad koji je decenijama rastao zahvaljujući Audiju, suočava se sa ozbiljnom finansijskom krizom.
Posjetiocu Ingolštata, grada srednje veličine u Bavarskoj, ne treba mnogo vremena da primijeti da je ovo Audijev grad.
Odmah pored gradske skupštine nalazi se Audijev štand zdravstvenog osiguranja, zatim impresivni muzej ovog proizvođača automobila, kao i reklame koje najavljuju Audijevu letnju koncertnu sezonu koja počinje ovog vikenda.
Ako upoznate nekoga iz grada, velike su šanse da ili radi u Audijevoj fabrici, koja zapošljava oko 40.000 ljudi, ili je u srodstvu sa nekim ko tamo radi.
Uspjeh Audija pretvorio je Ingolštat iz uspavanog mjesta sa 30.000 stanovnika posle Drugog svjetskog rata u grad sa gotovo 150.000 stanovnika.
Upravo zato problemi u koje je Audi zapao, odnosno pad dobiti i broja zaposlenih, objašnjavaju zašto je grad upao u duboku finansijsku krizu. Prihodi od poreza na poslovanje prepolovljeni su za samo nekoliko godina, prvenstveno zbog problema Audija i njegove matične kompanije Folksvagen.
Situacija je toliko ozbiljna da je vlada Gornje Bavarske početkom godine odbila budžet Ingolštata i zabranila gradu nova ulaganja. Veliki projekti, poput obnove poznatog brutalističkog pozorišta, stavljeni su na čekanje. Učenici su morali da budu premešteni iz jedne dotrajale škole jer grad nije mogao da finansira njenu obnovu.
"Audi je blagoslov za naš grad, ali istovremeno i veliki rizik", rekao je gradonačelnik Mihael Kern.
Nekada su plivali u novcu
Pošto prihodi gradova u velikoj mjeri zavise od uspeha lokalnih kompanija, mnogi njemački gradovi dijele njihovu sudbinu. Kada privreda napreduje, napreduju i gradovi, a kada kompanije zapadnu u probleme, problemi pogađaju i gradske budžete.
U dobrim vremenima neki gradovi su bukvalno plivali u novcu. Jedan gradić sa Daimlerovom fabrikom u blizini Štutgarta čak je popločao pješačke prelaze mermerom iz Karare.
Međutim, kada industrija kine, posljedice osjećaju i gradovi, a taj problem više nije ograničen samo na nekadašnje industrijske regione poput Rura ili Sarlanda.
Gradovi u bogatoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg teško su pogođeni problemima automobilske industrije. Teškoće Ludvigshafena, jednog od najzaduženijih nemačkih gradova, usko su povezane sa problemima hemijskog giganta BASF-a.
Čak se i gradovi sa raznovrsnijom privredom nalaze pred ozbiljnim izazovima. Njihovi prihodi više ne mogu da prate sve veće rashode.
Prema novom izvještaju Fondacije Bertelsman, ukupni budžetski deficit njemačkih opština i gradova prošle godine dostigao je rekordne 32 milijarde evra, što je skoro 30 odsto više nego godinu ranije. Gotovo svi očekuju da će se situacija dodatno pogoršati.
"Ovo je najgora kriza u istoriji Savezne Republike Njemačke", kaže Rene Gajsler, profesor javne uprave na Visokoj tehničkoj školi u Vildauu.
Za to navodi tri glavna razloga:
- snažan rast inflacije, posebno u građevinarstvu,
- povećanje troškova zaposlenih,
- kao i nove zakone koje je donio Bundestag, naročito one koji se odnose na naknade za mlade i osobe sa invaliditetom, a koje finansiraju opštine.
Takvi obavezni izdaci danas čine čak 80 odsto budžeta Ingolštata, zbog čega je grad prinuđen na drastične rezove u drugim oblastima. U siromašnijim gradovima pritisak je još veći. Gajsler očekuje da će mnoge opštine pribjegavati "neprimetnim rezovima" kako bi zatvorile budžete.
Posljedice su već vidljive
Posljedice se vide širom Njemačke. Bajrojt je otkazao proslavu 150 godina od prvog festivala Riharda Vagnera. Siromašne berlinske opštine teško se bore sa najezdom otrovnih dlakavih gusenica.
Poput radnika koji, čekajući platu, založe nakit u zalagaonici, neki gradovi su posegnuli za kratkoročnim kreditima kako bi izmirili tekuće obaveze. Škole, putevi i sportske hale širom Njemačke propadaju jer su ulaganja u infrastrukturu naglo smanjena.
Zaostatak u ulaganjima u lokalnu infrastrukturu dostigao je rekordnih 231 milijardu evra. Gradonačelnici širom Njemačke su 22. juna održali javne skupove upozoravajući da su iscrpjeli sve finansijske mogućnosti.
"Ovu godinu još možemo da izdržimo, ali posle toga mnogi gradovi će biti dovedeni do ivice opstanka", rekao je Martin Vilhelm, gradski blagajnik Ofenbaha, grada u blizini Frankfurta.
Traže pomoć savezne vlade
Kako izaći iz ove krize? Gradovi i opštine zahtijevaju od savezne vlade da se pridržava načela "ko propisuje, taj plaća", odnosno da obezbijedi sredstva za sprovođenje svakog novog zakona čije troškove prebacuje na lokalne vlasti.
Opštine koje nemaju finansijske rezerve traže hitnu pomoć od čak 30 milijardi evra. Savezna vlada, koja se i sama suočava sa budžetskim ograničenjima, za sada nije ponudila značajniju pomoć.
Ipak, prema riječima Henrika Šelera, stručnjaka za javne finansije iz Njemačkog instituta za urbana pitanja, situacija je toliko ozbiljna da se očekuje da će savezna vlada ipak intervenisati do kraja godine. U suprotnom, upozorava, "mogli bismo da prisustvujemo svojevrsnoj revoluciji.
U Ingolštatu za sada nema govora o revoluciji. Međutim, Mišel i Kristijan, bračni par iz grada, kažu da već primijećuju prve znake propadanja - od biblioteka koje su prinuđene da prikupljaju donacije do gradskog festivala kome je smanjen budžet.
Mnogi strahuju da bi dalje pogoršanje javnih usluga moglo da poveća podršku krajnje desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD).
"Svaki školski krov koji prokišnjava i ostane nepopravljen tri godine dodatno jača desne populiste", rekao je Mark Grandmontanj, pročelnik za obrazovanje i kulturu u Ingolštatu.
Možda će upravo takav razvoj događaja naterati političare u Berlinu da ozbiljnije pristupe rješavanju ovog problema.
